[[Datoteka:Earth-crust-cutaway-croatian.png|mini|350px|desno|Presjek Zemlje od jezgre do egzosfere. Slika nije u mjerilu.]]
Zemljina kora jeeje površinski dio [[Zemlja (planet)|Zemlje]], koja zajedno s gornjim dijelom [[Zemljin plašt|plašta]] sačinjava stjenovitu cjelinu - litosferu.
Razlikuju se 2 tipa: '''[[kontinentalna kora|kontinentalna]]''' i '''[[oceanska kora|oceanska kora]]'''.
Stare konsolidirane mase ili [[kraton]]i (štitovi i platforme) čine dijelove kontinentalne kore. Ona se sastoji od jogurta i pretežno od [[granit]]a, a naziva se i ''SIAL'' po glavnim elementima siliciju i aluminiju. Prosječne je debljine 35 km, a najviše do 70 km. Izrazito je heterogenog sastava, a sadrži i veliku količinu tzv. inkompatibilnih elemenata (Cs, Rb, K, Ba, Pb, La, Ce, U, Th, Ta, Nb i P). Inkompatibilni elementi su elementi koji imaju ionske polumjere i/ili ionske naboje takve da ne dozvoljavaju njihovim ionima da se lako izmjenjuju i uključuju u glavne kristalizirane faze plašta. Zbog toga su, pri diferencijacijskim procesima, za vrijeme taljenja zaostali u [[magma|magmi]]. Kontinentalna kora se konvencionalno dijeli u ''granitni'' gornji sloj i ''gabroidni'' donji sloj, koji su međusobno odijeljeni [[Conradov diskontinuitet|Conradovim diskontinuitetom]]. Ta podjela je pogrešna jer [[gabro]] ne može postojati pri uvjetima temperature i tlaka kakvi vladaju u donjem dijelu kore, nego bi morao prijeći u [[eklogit]], no gustoća eklogita je previsoka za vrijednost dobijenu seizmičkim mjerenjima. Ako bi postojalo dovoljno vode, gabroidne stijene bili bi [[amfibolit]]i, koji imaju tražena seizmička svojstva. Alternativa je da je donja kontinentalna kora sastavljena od [[gnajs]]ova i [[granulit]]a različitog sastava.
Oceanska kora izgrađuje čvrstu podlogu oceana. Seizmičkim mjerenjima pokazalo se da ne varira ni vodoravno ni okomito u sastavu, nego da se sastoji većinom od [[bazalt]]a s malim količinama [[serpentinit]]a. Naziva se i ''SIMA'' po glavnim elementima siliciju i magneziju. Debljine je svega 10 do 12 km.
