Slavenska mitologija: razlika između inačica

Za razliku od [[Grčka mitologija|grčke]] ili [[Egipatska mitologija|egipatske mitologije]] ne postoje izvori iz prve ruke o proučavanjima slavenske mitologije. Unatoč nekim kontroverznim teorijama (primjerice, [[Velesova knjiga]]), ne može se dokazati kako su [[Slaveni]] imali ikakav oblik pisma prije [[Kristijanzacija|kristijanizacije]]; iz tog razloga, sva njihova vjerska uvjerenja i tradicije vjerojatno su prenošene usmenim putem s generacije na generaciju, i potencijalno se zaboravile nakon stoljeća koja su uslijedila pri dolasku kršćanstva. Prije toga, oskudni spisi o slavenskoj religiji zapisani su od strane neslavenaskih kršćanskih misionara koji nisu bili zainteresirani i/ili objektivni u opisivanjima poganskih uvjerenja. Iako su pronađeni arheološki ostatci staroslavenskih svetišta i oltara, ona ne govore mnogo više od toga da potvrđuju postojeće povijesne zapise. Dijelovi starih mitoloških uvjerenja i poganskih festivala žive i dan danas u običajima, pjesmama i pričama svih slavenskih naroda. Rekonstrukcija drevnih mitova iz ostataka koji su preživjeli u narodu kroz tisuće godina teška je i složena zadaća koja često odvede istraživače u krivom smjeru, što može dovesti do pogrješnihpogrešnih tumačenja, zabluda ili čak potpunih krivotvorina.

Pronađene su statue nekoliko slavenskih božanstava. 1848. godine, na obali rijeke [[Zbruč]], pronađena je visoka kamena statua, s četiri lica ispod jednog kamenog šešira. Zbog sličnosti s Saxovim opisima velikog idola u hramu [[Rügen]]a, statua je odmah proglašena kao prikaz [[Svantevid]]a.