Razlika između inačica stranice »Carl Friedrich Gauss«

Obrisano 370 bajtova ,  prije 4 godine
m
uklonjena promjena suradnika 94.253.141.88 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika PajoPajimir
(Nadopunjeno)
Oznake: uređivanje s mobilnog uređaja Wikipedija za mobilne uređaje
m (uklonjena promjena suradnika 94.253.141.88 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika PajoPajimir)
[[datoteka:Normal Distribution PDF.svg|mini|desno|300px|Crvena krivulja prestavlja [[Normalna raspodjela|standardiziranu normalnu raspodjelu]].]]
 
'''Johann Carl Friedrich Gauß''', [[Latinski jezik|lat.]] ''Carolus Fridericus Gauss'', ([[Braunschweig]], [[30. travnja]] [[1777]]. - [[Göttingen ]], [[23. veljače]] [[1855]].), [[njemačka|njemački]] [[matematičar]] i [[astronom]]. Svestrani matematički genij i jedan od najvećih matematičara uopće. Izvanrednu matematičku darovitost pokazao već u djetinjstvu, a prve znanstvene rezultate postigao kao student matematike u [[Göttingen]]u. U vezi s teorijom dijeljenja kruga riješio (1796.) problem konstrukcije pravilnih poligona ravnalom i šestarom, dokazavši da se za neki prosti broj ''n'' može na taj način konstruirati pravilni ''n''-trokut onda i samo onda kada je ''n'' takozvani Fermatov broj, to jest broj oblika ''2k + 1'', a kao takvi su danas poznati samo 3, 5, 17, 257 i 65 537. Promoviran je 1799. na temelju doktorske disertacije, u kojoj je dokazao izvanredno značajan takozvani fundamentalni teorem [[algebra|algebre]]. Djelom Istraživanja u [[aritmetika|aritmetici]] ([[Latinski jezik|lat]]. ''Disquisitiones arithmeticae'', 1801.) postavio je osnove suvremenoj [[Teorija brojeva|teoriji brojeva]]. Njegova ''Opća istraživanja zakrivljenih ploha'' (lat. ''Disquisitiones generales circa superficies curvas'', 1828) nova su etapa u razvoju [[Diferencijalna geometrija|diferencijalne geometrije]] i osnovica njezina napretka sve do danas. U tome djelu on uvodi sistematsku upotrebu parametarskoga predočenja ploha, dvije osnovne kvadratne forme, sferno preslikavanje i na osnovi toga pojam zakrivljenosti u točki plohe. Dokazan je i osnovni teorem o invarijantnosti zakrivljenosti plohe pri njezinu izometričkom preslikavanju (lat. ''Theorema egregium''). Značajan je i njegov prilog teoriji pogrešaka pri [[Mjerenje|mjerenju]], izložen kao teorija najmanjih kvadrata u djelu ''Teorija kombiniranja uz najmanje pogreške opažanja'' (lat. ''Theoria combinationis observantium erroribus minimis obnoxiae'', I–III, 1821. – 1826.), prema kojoj je najpogodnija vrijednost mjerene veličine ona za koju je zbroj kvadrata pogrešaka najmanji. Otkrića nastala prilikom proučavanja [[Zemljino magnetsko polje|Zemljinoga magnetskoga polja]] izložio je u djelu ''Opća teorija magnetizma Zemlje'' ([[Njemački jezik|njem]]. ''Allgemeine Theorie des Erdmagnetismus'', 1839.). Primjenjivao je matematiku na opisivanje [[Elektromagnetizam |električnih i magnetskih pojava]] (na primjer Gaussov zakon za magnetsko polje i Gaussov zakon za električno polje). Bavio se [[optika|optikom]] (Gaussova aproksimacija). Osobito su značajna njegova istraživanja u području osnova [[geometrija|geometrije]], premda o tome nije ništa objavio. Još i prije [[Nikolaj Ivanovič Lobačevski|N. I. Lobačevskoga]] i [[János Bolyai|Jánosa Bolyaia]] spoznao je logičku mogućnost geometrije različite od [[euklidska geometrija|euklidove geometrije]] i otkrio u njoj niz osnovnih činjenica. Posmrtno objavljena njegova znanstvena ostavština potaknula je zanimanje za neeuklidsku geometriju i pridonijela njezinu bržemu razvoju. Po njem su nazvani krater na Mjesecu ([[Gauss (krater)]]) i [[planetoid]] ([[1001 Gaussia]]). <ref> '''Gauss, Carl Friedrich''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=21409] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
Matematika:
Carl Friedrich Gauß(1777.-1855.)bio je poznati matematičar.Prema priči,učitelj je želeći zaposliti učenike na neko vrijeme,zadao da zbroje sve brojeve od 1 do 100.Carl je shvatio da niz brojeva od 1 do 100 čini 50 parova koji iznose zbroj 101 pa je pomnožio 50 sa 101 i već nakon 1 minute imao je rješenje 5 050.Učitelj je bio zaprepašten njime.
 
== Životopis ==