Ašur: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
dopuna i poveznice |
|||
Redak 17:
}}<small>Lokacija Ašura u Iraku</small></center>
}}
'''Ašur''' ([[asirski jezik|asir.]]: ''’Aššur''; [[arapski]]: أشور, tj. ''Kal'at Šerkat''; [[hebrejski]]: אַשּׁוּר; [[aramejski]]: ܐܫܘܪ) je bio prvotna prijestolnica [[Asirija|Asirije]], koja je po njemu dobila i ime. Kroz povijest je, uz gradove [[Niniva|Ninivu]], Arbelu i [[Kalah]]a, bio uvijek jedan od najznačajnijih asirskih gradova. Ostaci Ašura se danas nalaze na zapadnoj obali rijeke [[Tigris]], sjeverno od pritoke [[Mali Zab]] u oblasti [[Al-Širkat]] (pokrajina [[Salah al-Din]], [[Irak]]). Ašur je 2003. godine upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji
[[Datoteka:Assur Gertrude Bell.jpg|mini|lijevo|<center>Gertrude Bell, ''Ašur 1909. god.'']]
== Smještaj ==
[[Datoteka:
[[Datoteka:Assur anu adad temple.png|mini|lijevo|<center>Plan dvojnog [[zigurat]]a božice [[Anu]] i boga [[Adad]]a (crveno) s hramom (svijetlo crveno) i dvorištem (ružićasto)]]
Smještaj naselja koje će se razviti u grad Ašur bio je logičan s društvene i gospodarske točke gledišta. Grad se razvio uz rijeku [[Tigris]], na krajnjem južnom dijelu područja koje u središnjem dijelu Asirije ima redovite [[padaline]]. Na taj je način mogao uživati u plodovima bogatog poljoprivrednog područja sa sjevera, ali i u kontaktima sa značajnom, i tada cvatućom, civilizacijom [[Sumer]]a i [[Babilonija|Babilonije]] na jugu.
Redak 30:
Povijest Ašura neodvojivo je povezana s povijesti Asirije. Postoje dokazi o naseljenosti ovoga mjesta u [[prapovijest|prapovijesno]] doba, no tek sredinom 3. tisućljeća pr. Kr. (oko 2400. pr. Kr.) postoje i pisana svjedočanstva o postojanju grada-države u Ašuru. [[Amorićani|Amorićanski]] vođa, koji će postati asirski kralj [[Šamši Adad I.]] (1813.-1781. pr. Kr.) preobrazit će Ašur u središte velikoga kraljevstva koje je obuhvaćalo veći dio sjeverne [[Mezopotamija|Mezopotamije]]. U 14. st. pr. Kr. Ašur je postao prijestolnicom zemlje koja će se tada prvi puta nazvati Asirija, kraljevstva koje je uključivalo i gradove Ninivu i Arbelu. To je bio početak razdoblja Srednjeg asirskog carstva, a obilježeno je značajnijim građevinskim zahvatima u Ašuru.
Ašur je ostao glavni grad do 9. st. pr. Kr. kad je Asurnasirpal II. (883.-859. pr. Kr.) premjestio središte u grad [[Kalah]]. U 7. st. pr. Kr. Sanherib (704.-681. pr. Kr.) premjestio je svoje sjedište u Ninivu. Bez obzira na gubitak uloge političkog središta Asirije, Ašur je kroz cijelu asirsku povijest ostao duhovno središte zemlje, s hramom [[Ašur (bog)|bogu Ašuru]], te kao mjesto krunidbe i ukopa asirskih
Kada je Asirijom zavladalo [[Partsko Carstvo]] (oko 100. pr. Kr.-270.) Ašur je postao važno upravno središte s određenom dozom autonomije. [[Rimljani]] su ga napadali više puta. Car [[Septimije Sever]] ga je poharao 198., a [[Šapur I.]], [[veliki kralj]] [[Perzija|Perzije]], 257. godine<ref>Geoff Hann, ''[https://books.google.com.au/books?id=-9RNCgAAQBAJ&printsec=frontcover&dq=Iraq:+The+ancient+sites+and+Iraqi+Kurdistan&hl=en&sa=X&ved=0ahUKEwjjvPTbrovNAhWj2qYKHTWgA4cQ6AEIHDAA#v=onepage&q=Iraq%3A%20The%20ancient%20sites%20and%20Iraqi%20Kurdistan&f=false Iraq: The ancient sites and Iraqi Kurdistan]'', 2005., str. 246. ISBN 9781841624884</ref>. Grad je ipak preživio sve do 14. stoljeća kada je [[Timur]] proveo sveopći masakr lokalnog stanovništva, uglavnom [[Ajsori|Ajsorskih]] [[kršćani|kršćana]], poslije čega nema tragova trajnijeg naselja na ovom mjestu<ref>[http://www.assur.de/Themen/Stadtgeschichte_Engl/body_stadtgeschichte_engl.html Povijest Ašura] {{eng oznaka}} Pristupljeno 3. studenoga 2016.</ref>.
== Arheološka istraživanja ==▼
▲=== Arheološka istraživanja ===
Premda mjesne predaje, sačuvane u srednjovjekovnim i suvremenim [[Arapi|arapskim]] izvorima, nikad nisu zaboravile spomen na ovaj grad, tek su u 19. stoljeću zapadnjački istraživači prihvatili identifikaciju ovog mjesta. Sustavna [[arheologija|arheološka]] istraživanja ovog mjesta započela su početkom 20. stoljeća s njemačkom ekspedicijom što ju je vodio Walter Andrae, sve do izbijanja [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] [[1914]]. Iskapanja su nastavljena tek krajem [[1970-ih]] godina, te su pod [[Irak|iračkom]] upravom nastavljena do ratnih sukoba na prelasku iz 20. u 21. stoljeće.▼
▲Premda mjesne predaje, sačuvane u srednjovjekovnim i suvremenim [[Arapi|arapskim]] izvorima, nikad nisu zaboravile spomen na ovaj grad, tek su u 19. stoljeću zapadnjački istraživači prihvatili identifikaciju ovog mjesta. Sustavna [[arheologija|arheološka]] istraživanja ovog mjesta započela su početkom 20. stoljeća s njemačkom ekspedicijom što ju je vodio Walter Andrae, sve do izbijanja [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] [[1914]].<ref>Walter Andrae, ''Die archaischen Ischtar-Tempel in Assur'', JC Hinrichs, 1922., izd. iz 1970. ISBN 3-7648-1806-9</ref> Tada je pronađeno više od 16.000 glinenih pločica s klinopismom od kojih su mnoge završile u Muzeju Pergama u Berlinu. Iskapanja su nastavljena tek krajem [[1970-ih]] godina, te su pod [[Irak|iračkom]] upravom nastavljena do ratnih sukoba na prelasku iz 20. u 21. stoljeće.
===Prijetnje Ašuru===
Nakon što je zaštićen kao [[svjetska baština]] i upisan na [[popis ugroženih mjesta svjetske baštine]] 2003. godine zbog [[Rat u Iraku|rata u Iraku]], obustavljen je projekt brane kojim je trebao biti potopljen.
Područje grada je okupirala vojska tzv. [[ISIL]]-a 2015. godine. Nakon što su uništili drevne arheološke lokalitete gradova kao što su [[Hatra]], [[Khorsbad]] i [[Nimrud]], [[islamski ekstremizam|islamski ekstremisti]] su prema nekim izvorima digli u zrak i citadelu u Ašuru u svibnju 2015. godine<ref>Gianluca Mezzofiore i Arij Limam, ''[http://www.ibtimes.co.uk/isis-blows-unesco-world-heritage-assyrian-site-ashur-near-tikrit-1503367 Iraq: Isis 'blows up Unesco world heritage Assyrian site of Ashur' near Tikrit]'', International Business Times, 28. svibnja 2015. {{eng oznaka}} Pristupljeno 3. studenoga 2016.</ref>.
==Izvori==
Line 40 ⟶ 48:
{{izvori}}
* Stefan Heidemann, ''[http://www.uni-jena.de/unijenamedia/Downloads/faculties/phil/iskvo/Heidemann_Texte/Heidemann_Continuity_1996_Assur.pdf Al-'Aqr, das islamische Assur. Ein Beitrag zur historischen Topographie Nordmesopotamiens]'', Fachbereich Altertumswissenschaften. Dietrich Reimer Verlag, Berlin 1996., str. 259.–285.
{{Svjetska baština u Iraku}}
[[Kategorija:Asirija]]
[[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Iraku]]
| |||