Povijest Azerbajdžana: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 5:
Područje Azerbajdžana su u 8. stoljeću p.n.e. naseljavala plemena [[Medijci|Medijaca]]. U 7. stoljeću naše ere, dok je ovo područje bilo pod vlašću [[Perzijsko Carstvo|Perzije]], osvajaju ga [[Arapi]], koji sa sobom donose [[islam]]sku kulturu. U 11. stoljeću ga osvajaju [[Seldžuci]]. U svojim pohodima napali su ga i [[Mongoli]] (1231.), te [[Timur|Timur Lenk]] (potkraj 14. stoljeća). Od 15. do 18. stoljeća ovim područjem prožimaju se osmanski i perzijski utjecaji. Od 17. stoljeća nakratko je pod vlašću Perzije, koji su vladali sve do [[Rusko-perzijski rat 1804.-1813.|Perzijsko-ruskog rata (1804.-1813.)]], poslije kojeg je mirovnim ugovorom ovo područje predano [[Rusija|Rusiji]]. Granica koja je tada nastala održala se do danas. Nakon [[Listopadska revolucija|Listopadske revolucije]] 1917. godine, u Azerbajdžanu djeluju radnički sovjeti. Sovjetsku su vlast uz pomoć Britanaca [[1. srpnja]] [[1918.]] godine srušili ''musavatisti'', pripadnici azerbajdžanske muslimanske demokratske partije "Musavat" ''(Jednakost)'', koji su proglasili neovisnost države. Od svibnja [[1920.]] ponovo je pod vlašću Sovjeta, a Azerbajdžan postaje [[Sovjetska Socijalistička Republika Azerbajdžan]]. [[1922.]] godine, ujedinjen je s Gruzijskom i Armenskom sovjetskom socijalističkom republikom, te su zajedno tvorile [[Zakavkaska Socijalistička Federativna Sovjetska Republika|Zakavkasku SFSR]], koja se raspala [[1936.]] godine, kada Azerbajdžan postaje konstitutivna republika u sastavu [[SSSR]]-a. [[30. kolovoza]] [[1991.]] godine Azerbajdžan proglašava neovisnost od Sovjetskog Saveza. Netom prije, Azeri su ušli u sukobe zbog azerbajdžanske regije [[Gorski Karabah]], koji je pretežno naseljen [[Armenci]]ma, i do danas taj spor nije riješen.
 
=== Azerbajdžanska Demokratska Republika ===
[[Datoteka:Azerbaijan_Democratic_Republic_1918_20.png|mini|desno|200px|Karta Azerbajdžanske DR 1918.-1920.]]
'''Azerbajdžanska Demokratska Republika''' (''[[azerski jezik|azer.]] Azərbaycan Demokratik Respublikası'') bila je druga po redu demokratska država turkijskih naroda i islamskog svijeta, poslije [[Krimska Narodna Republika|Krimske Narodne Republike]].<ref>Tadeusz Swietochowski. Russia and Azerbaijan: A Borderland in Transition. Columbia University Press, 1995. ISBN 0-231-07068-3, ISBN 978-0-231-07068-3 and Reinhard Schulze. A Modern History of the Islamic World. I.B.Tauris, 2000. ISBN 1-86064-822-3, ISBN 978-1-86064-822-9. </ref> Osnovalo ju je Azerbajdžansko Nacionalno vijeće u [[Tbilisi]]ju [[28. svibnja]] [[1918.]] godine nakon [[Ruska revolucija|kolapsa Ruskog Carstva]]. Utvrđene granice su bile sa [[Rusija|Rusijom]] na sjeveru, [[Demokratska Republika Gruzija|Demokratskom Republikom Gruzijom]] na sjeverozapadu, [[Republika Armenija (1918-1920)|prvom armenskom republikom]] na zapadu, i [[Iran]]om na jugu. Brojala je nepuna 3 milijuna stanovnika. <ref>Tadeusz Swietochowski. ''[https://books.google.com/books?pg=PA129&dq=Azerbaijan+Democratic+Republic&id=cozSOSsv7ZsC&output=html Russian Azerbaijan, 1905-1920: The Shaping of a National Identity in a Muslim Community]. Cambridge University Press, 2004, p. 129. ISBN 0521522455''</ref> Privremeni glavni grad mu je bio [[Gäncä]], jer je [[Baku]] bio pod kontrolom [[Boljševici|Boljševika]].
U ADR-u, parlament je bio najviši organ vlasti, a pod se nalazilo Vijeće ministara. [[Fetali Han Hojski]] je bio prvi premijer. Osim većine, koju su činili ''Musavati'', ''Liberali (Ahrar)'', ''Radikali (Ittihad)'', te muslimanski socijal-demokrati ''(Hummet)'', u parlamentu je bilo i predstavnika Armenaca (21 od 120 mjesta), Rusa, Poljaka, Židova i Nijemaca. Neki od njih su podupirali i pan-islamske i pan-turske ideje. Među važnijim odlukama koje je donio Parlament ADR-a bilo je davanje ženama prava glasa (kao prva islamska država u svijetu koja je to učinila), te osnivanje Državnog Sveučilišta u Bakuu, prvo sveučilište modernog tipa osnovanog u Azerbajdžanu.
 
=== Azerbajdžanska Sovjetska Socijalistička Republika ===
'''Azerbajdžanska Sovjetska Socijalistička Republika''' ''([[azerski jezik|azer.]] Azərbaycan Sovet Sosialist Respublikası)'' je bila jedna od konstitutivnih republika [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]]. Ustanovljena je [[28. travnja]] [[1920.]] godine, nakon predaje Vlade ADR lokalnim Boljševicima na čelu s [[Mirza Davud|Mirzom Davudom]] i [[Nariman Narimanov|Narimanom Narimanovim]] i invazije boljševičke 11. armije. [[13. listopada]] [[1921.]] godine, sovjetske republike Rusija, Armenija, Azerbajdžan i Gruzija potpisale su sporazum s [[Turska|Turskom]] poznat kao i [[Karski mir|Ugovor iz Karsa]]. Prethodno neovisna Republika [[Nahčivan]] bi po tom ugovoru postala samostalna ASSR u sklopu Azerbajdžana. Granice Azerbajdžana i Armenije, kao i drugdje u SSSR-u, bili su revidirane nekoliko puta, ali niti jedna strana nije u potpunosti bila zadovoljna s rezultatima. Od [[1922.]] do [[1936.]] godine, s Armenskom i Gruzijskom SSR činila je Zakavkasku SFSR. Ustav Azerbajdžana usvojen je na 9. sveazerbajdžanskom kongresu sovjeta [[14. ožujka]] [[1937.]] godine. Dana [[19. studenog]] [[1990.]] godine, Azerbajdžanska SSR je preimenovana u Republiku Azerbajdžan, i pod tim imenom je još godinu dana bila dio SSSR-a. Taj Ustav Azerbajdžana prestaje važiti donošenjem novog Ustava [[1995.]] godine.
 
=== Zakavkaska SFSR ===
Line 18 ⟶ 21:
Zakavkaska SFSR rasformirana je [[1936]]., a njene konstitutivne jedinice postale su; [[Gruzijska Sovjetska Socijalistička Republika|Gruzijska SSR]], [[Armenska Sovjetska Socijalistička Republika|Armenska SSR]] i [[Azerbajdžanska Sovjetska Socijalistička Republika|Azerbajdžanska SSR]].
 
Važan događaj za Azere u Azerbejdžanskoj SSR bila je sovjetska okupacija sjevernog [[Iran]]a, također pretežito naseljenog [[Azeri]]ma. Ovo je za posljedicu imalo rast pan-azerbejdžanskog nacionalizma, oživljavanje [[Azerski jezik|azerskog jezika]], koji je do tada bio potiskivan od [[Perzijski jezik|perzijskog]] jezika. U studenom [[1945]]. godine, u [[Tabriz]]u je pod sovjetskim pokroviteljstvom osnovana [[Narodna vlada Azerbejdžana]], pod vodstvom [[Džafar Piševari|Džafara Piševarija]].
=== Azerbajdžanska Sovjetska Socijalistička Republika ===
Među Azerima je vladalo uvjerenje da će se dva Azerbejdžana uskoro ujediniti, ali se pod pritiskom Zapadnih sila Crvena armija moralapovući iz sjevernog Irana. Iranska vlada je uspostavila vladu nad iranskim Azerbejdžanom do kraja [[1946]]. godine, a članovi Narodne vlade sklonili su se u Azerbejdžansku SSR.
 
Od 1950-ih godina, u Azerbajdžanskoj SSR došlo je do ubrzane urbanizacije i industrijalizacije. Međutim, od 1960-ih opala je važnost azerbajdžanske naftne industrije, djelomice zbog intenzivnije prerade nafte u ostalim područjima Sovjetskog Saveza. Još jedan od problema bio je rast napetosti između Armenaca i Azera oko [[Gorski Karabah|Gorskog Karabaha]]. Moskva je zbog toga na čelo Azerbejdžanske KP [[1969]]. godine postavila [[Hejdar Alijev|Hejdara Alijeva]]. Alijev je bio uspješan u poboljšanju gospodarskih odnosa između Azera i Armenaca. Nakon pokretanja [[Perestrojka|Perestrojke]], Alijev se protivio [[Mihail Gorbačov|Gorbačovljevim]] reformama, nakon čega ga je ovaj prisilnoumirovio.<ref>http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field%28DOCID+az0021%29</ref>
 
Etničke napetosti potakle su osnivanje brojnih oporbenih organizacija, od kojih je najznačajnija bila Narodni Front Azerbejdžana. Međutim, u organizaciji je kraja [[1989]]. godine došlo do raskola između modernista i konzervativnih islamista. Raskol je uzrokovao nasilje usmjereno protiv Armenaca, zbog čega je Sovjetska armija upućena smiriti stanje. Nemiri su kulminirali nakon što su sovjetski vojnici u suzbijanju nereda ubili 132 demonstranta u [[Baku]]u, [[20. siječnja]] [[1990]]. godine.
[[Azerbejdžan]] je usvojio deklaraciju o neovisnosti [[30. kolovoza]] [[1991]]. godine, a nakon raspada Sovjetskog Saveza [[25. prosinca]], pristupio je [[Zajednica Nezavisnih Država|Zajednici nezavisnih država]].
 
== Reference ==