Keltska umjetnost: razlika između inačica

[[Datoteka:Scuto_Battersea_BritMu252a.jpg|mini|<center>''[[Battersea štit]]'', [[bronca|brončani]] ceremonijalni štit ukrašen keltskim pleterom[[pleter]]om pronađen u rijeci [[Temza|Temzi]] u [[London]]u, visina 77,7 cm, oko 350. pr. Kr., , [[Britanski muzej]], [[London]].]]

'''Keltska umjetnost''' je [[umjetnost]] naroda [[Kelti|Kelta]] (lat. ''Celtae'' i ''Galli'',<ref name="Kelti">Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=31134 Kelti]</ref> grč. ''κελτοί'')<ref name="Kelti Istra">Istarska enciklopedija (LZMK) - [http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1349 Kelti]</ref> koji su u 7. stoljeću pr. Kr. najprije naselili današnju [[Češka|Češku]], te [[Njemačka|njemačku]] [[Bavarska|Bavarsku]] u 6. stoljeću pr. Kr. Tijekom [[Halštatska kultura|halštatskog razdoblja]] proširili su se na danjašnju središnju [[Španjolska|Španjolsku]] i [[Galija|Galiju]] ([[Francuska]]) , a tijekom [[Latenska kultura|latenske kulture]] na veliki kulturni prostor [[Andaluzija|Andaluzije]], [[Mala Azija|Male Azije]] i [[Irska|Irske]], dok su druga keltska plemena bila u [[Italija|Italiji]], [[Rumunjska|Rumunjskoj]] i [[Makedonija|Makedoniji]], tako da su do [[2. stoljeće|2, stoljeća]] Kelti bili najznačajniji narod u [[Europa|Europi]], a osobito su bili važni za proizvodnju i distribuciju predmeta od [[metal]]a. Keltski metalci isticali su se u ukrašavanju oružja, nakita, posuđa i zrcala.

Krajem 7. stoljeća pr. Kr. [[središnja Europa]] je bila naseljena [[lovci-sakupljači|lovcima-sakupljačima]], koje su [[Grci]] a potom i [[rim]]ski vojskovođe, filozofi i povjesničari nazvali barbarskim Keltima. Upravo iz predrimskog doba imamo mnogo pisanih podataka o njima i njihovom ustrojstvu i načinu života. Starije tragove Kelta možemo pratiti po arheološkim predmetima koji su otkriveni u njihovim [[grob]]nicama. To su najčešće [[nakit]] i [[keramika]] koje odgovaraju staležu onoga koji je tu bio sahranjen prema svojim zaslugama i u skladu s keltskim vjerovanjem o životu poslije smrti. Glavna su joj obilježja linearna shematizacija s apstraktnom ornamentikom. Najčešći su utilitarni i obredni predmeti rađeni u bronci, zlatu i, rijetko, srebru ukrašeni dragim kamenjem (obredna posuda iz Gundestrupa).

Ekonomska snaga keltskog područja temeljila se na sve većoj serijskoj proizvodnji. Veliki broj željeznih ingota pokazuje značenje [[Porajnje|Porajnja]] u primarnoj proizvodnji. Poznavali su tehniku izrade točkova i kola, te mnoga oruđa poput rala kojim su obrađivali zemlju i pile, te razne vrste motika, srpova i sl. Njihove [[Kuća|kuće]] su bile ovalnog oblika od [[kamen]]a i masivne, a ponekad i pravokutne od [[Drvo|drveta]], a bile su utvrđene palisadnim zidinama. Keltska odjeća se prema klasičnim autorima sastojala od hlača, tunika i mantila, često karirana (što se sačuvalo u npr. Škotskoj tradicijskoj nošnji). Bile su poznate kopče kojim su se kopčali dijelovi odeće i opasači, a kose su češljali prema gore i nosili su brkove što nam je poznato iz brončanih maski koje su pronađene. Od oružja, Kelti su imali [[štit]]ove od drveta ili kože ojačane [[bronca|broncom]], kratke dvosjekle [[mač]]eve, te zaštitne [[prsluk]]e i [[šljem]]ove. Mnogi najljepši brončani keltski štitovi bili su previše tanki da bi se koristili u bitkama i njihova namjena je bila samo dekorativne prirode. Jedan takav štit pronađen je u rijeci [[Temza|Temzi]] u [[London|Londonu]] 1857. god., dok''[[Štit Battersea]]'', koji se vjerojatno koristio samo za vojne smotre. lakaLaka [[bojna kola]] na dva kotača (koja su se često pokapala sa ratnicima, npr. Kodkod ''Somm-Bionne'' u Francuskoj) pokazuje stupanj vještine keltskih obrtnika. Te prednosti odvele su Kelte i na istok, koji je i u [[Halštatska kultura|halštatsko doba]] bio pod pretežitom vlašću [[Skiti|Skita]], i na jug da bi [[390. pr. Kr.]] napali [[Rim]], a stoljeće kasnije stigli i do [[Delfi|Delfa]] ([[Grčka]], [[279. pr. Kr.]]), pa čak i do daleke [[Mala Azija|Male Azije]] gdje su se neki i trajno naselili i postali „bezumni Galaćani” (iz poslanice [[Sveti Pavao|Svetog Pavla apostola]] [[Poslanica Galaćanima|Galaćanima]], 3,1).

[[Latenska kultura]] (po nalazištu La Tène; od [[450. pr. Kr.]]) obilježava šire područje keltskog prodiranja i naseljavanja, uglavnom prema istoku i jugu (iako su provalili i u [[velika Britanija|Britaniju]] i dobar dio osvojili), te su zauzimali prostore od Pireneja do Rajne i od Irske do Rumunjske. To je vrijeme kada svi Kelti dijele istu religiju i razvijaju svoje urbano društvo, te se javlja karakterističan dekorativni stil poznat kao keltska umjetnost. Ona se razvila u srcu kasnijega keltskog svijeta uz [[Rajna|Rajnu]] i gornju [[Marna|Marnu]], a najistaknutiji primjerci keltske umjetnosti su brončane posude i zlatne ogrlice s livenim zavojitim ukrasima koji su nađeni u kneževskim grobovima u [[Rheinheim]]u, [[Basse-Yutz]]u i [[Durheim]]u.