Razlika između inačica stranice »Povijest Azerbajdžana«

bez sažetka
 
Područje Azerbajdžana su u 8. stoljeću p.n.e. naseljavala plemena [[Medijci|Medijaca]]. U 7. stoljeću naše ere, dok je ovo područje bilo pod vlašću [[Perzijsko Carstvo|Perzije]], osvajaju ga [[Arapi]], koji sa sobom donose [[islam]]sku kulturu. U 11. stoljeću ga osvajaju [[Seldžuci]]. U svojim pohodima napali su ga i [[Mongoli]] (1231.), te [[Timur|Timur Lenk]] (potkraj 14. stoljeća). Od 15. do 18. stoljeća ovim područjem prožimaju se osmanski i perzijski utjecaji. Od 17. stoljeća nakratko je pod vlašću Perzije, koji su vladali sve do [[Rusko-perzijski rat 1804.-1813.|Perzijsko-ruskog rata (1804.-1813.)]], poslije kojeg je mirovnim ugovorom ovo područje predano [[Rusija|Rusiji]]. Granica koja je tada nastala održala se do danas. Nakon [[Listopadska revolucija|Listopadske revolucije]] 1917. godine, u Azerbajdžanu djeluju radnički sovjeti. Sovjetsku su vlast uz pomoć Britanaca [[1. srpnja]] [[1918.]] godine srušili ''musavatisti'', pripadnici azerbajdžanske muslimanske demokratske partije "Musavat" ''(Jednakost)'', koji su proglasili neovisnost države. Od svibnja [[1920.]] ponovo je pod vlašću Sovjeta, a Azerbajdžan postaje [[Sovjetska Socijalistička Republika Azerbajdžan]]. [[1922.]] godine, ujedinjen je s Gruzijskom i Armenskom sovjetskom socijalističkom republikom, te su zajedno tvorile [[Zakavkaska Socijalistička Federativna Sovjetska Republika|Zakavkasku SFSR]], koja se raspala [[1936.]] godine, kada Azerbajdžan postaje konstitutivna republika u sastavu [[SSSR]]-a. [[30. kolovoza]] [[1991.]] godine Azerbajdžan proglašava neovisnost od Sovjetskog Saveza. Netom prije, Azeri su ušli u sukobe zbog azerbajdžanske regije [[Gorski Karabah]], koji je pretežno naseljen [[Armenci]]ma, i do danas taj spor nije riješen.
 
== Prapovijest ==
=== Paleolitik ===
Špilja Azykh na teritoriju [[Administrativna podjela Azerbajdžana|Fizulinskog distrikta]] smatra se mjestom jedne od najstarijih proto-ljudskih naseobina u Euroaziji. Ostatci [[Acheuléen|pra-acheuléenske]] kulture nađeni su u najnižim slojevima špilje Azykh i stari su najmanje 700.000 godina. Godine [[1968.]], Mamadali Huseinov otkrio je čeljust pračovjeka od prije 300.000 godina, što se smatra najstarijim ljudskim ostatcima na području bivšeg Sovjetskog Saveza.
 
=== Eneolitik ===
Eneolitik ili razdoblje [[Bakreno doba|bakrenog doba]] (6. - 4. tisućljeće p.n.e.) je razdoblje tranzicije iz kamenog doba u brončano doba. U Azerbajdžanu su otkrivena mnoga eneolitička naselja, a artefakti datirani [[ugljik]]om pokazuju da su ljudi u to doba izgradili domove, izrađivali alat od bakra i šiljaste strijelice.
 
=== Od brončanog do željeznog doba ===
Utjecaj starih naroda i civilizacija, uključujući [[Sumerani|Sumerane]] i [[Elam]]ite, odrazio se i na područje Azerbajdžana. Mnogi kavkaski narodi pojavili su se kao najraniji stanovnici Južnog Kavkaza, a među njima su najznačajniji predstavnici bili [[Kavkaska Albanija|Kavkaski Albanci]].
 
U 8. stoljeću p.n.e. polunomadski [[Kimerijci]] i [[Skiti]] naselili su područje kraljevstva [[Manejci|Manejaca]]. [[Asirci]] su također imali civilizaciju koja je imala procvat na području zapadno od jezera [[Urmija (jezero)|Urmije]], u stoljećima prije stvaranja Medije i Kavkaske Albanije. Većina starih dokumenata i natpisa korištenih u povijesnim analizama ovog područja dolazi od Asiraca i [[Urartu|kraljevstva Urartu]]. Većina zapadnih učenjaka koji se bave poviješću Azerbajdžana, referira se na grčke, arapske, perzijske, armenske i rimske izvore.
 
Iz vremena [[paleolitik]]a, na području Azerbajdžana, nalazimo tragove u Aveidagu, Taglaru, Damjiliyu, Daš Salahliju i ostalim područjima. Rezbareni crtežu urezani su na stijenama u [[Nacionalni park Gobustan|Gobustanu]], južno od [[Baku]]a, a predstavljeni su prizori lova, ribolova, rada i plesa, a datirani su u razdoblje [[mezolitik]]a.
 
[[Datoteka:Median_Empire.jpg|mini|desno|200px|Medijsko Carstvo]]
Za Kavkaske Albance se smatra da su najstariji stanovnici Azerbajdžana. Rani osvajači, uključujući i Skite, pojavili su se u 9. stoljeću p.n.e. Južni Kavkaz su osvojili [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|Ahemenidi]] oko 550. godine p.n.e. Za vrijeme tog razdoblja, Azerbajdžanom se širi [[zoroastrizam]]. Ahemenidi je porazio [[Aleksandar Veliki]] 330. godine p.n.e. Nakon pada [[Seleukovići|Seleukovića]] u [[Perzija|Perziji]] 247. godine p.n.e., [[Armensko Kraljevstvo (stari vijek)|Armensko kraljevstvo]] uspostavlja kontrolu nad dijelovima modernog Azerbajdžana, izmešu 190. godine p.n.e. i [[428.]] godine naše ere. To Armensko kraljevstvo, kojim je vladala dinastija [[Arsakidi (Armenija)|Arasakida]] bila je ogranak istoimene dinastije u [[Partsko Carstvo|Partskom Carstvu]]. Pod Partskim Carstvom Azerbajdžan se nalazio dugo stoljeća. Kavkaski Albanci osnovali su svoje kraljevstvo u 1. stoljeću p.n.e. , koje je u velikoj mjeri bilo nezavisno, doduše kao vazalna država, dok Partsko Carstvo nisu svrgnuli [[Sasanidsko Perzijsko Carstvo|Sasanidi]] i učinili Kakvasku Albaniju provincijom [[252.]] godine. Vladar Kavkaske Albanije, kralju Urnair, službeno je prihvatio [[kršćanstvo]] kao državnu religiju u 4. stoljeću, a Albanija će ostati kršćanska država sve do 8. stoljeća. Kavkaska Albanija zadržala je svoju monarhiju sve dok je bila u potpunosti podređena Sasanidskoj Perziji. Sasanidska kontrola završila je njihovim porazom od [[islam|muslimana]] [[Arapi|Arapa]] [[642.]] godine, pa je cijelo carstvo, uključujući i Azerbajdžan, osvojen u njihovom pohodu na Perziju.
 
Sukcesivne migracije i naseljavanja euroazijskih i centralnoazijskih nomada su se nastavila, a provlače kroz povijest Kavkaza od Sasanidskog Carstva do pojave Azerskih Turaka u [[20. stoljeće|20. stoljeću]]. Među iranskim nomadima koji su upadali u Azerbajdžan bili su [[Skiti]], [[Alani]] i [[Kimerijci]]. Altajski nomadi, poput [[Hazari|Hazara]] i [[Huni|Huna]], upali su tijekom Hunske i Hazarske ere. Zidovi i utvrde Darbanda izgrađeni su tijekom Sasanidske ere kako bi blokirali nomade koji su dolazili sa sjevernog Kavkaza. Međutim, takva naselja nisu bila stalnog tipa.
 
== Azerbajdžanska Demokratska Republika ==
649

uređivanja