Razlika između inačica stranice »Povijest Azerbajdžana«

Pod Seldžucima, velik napredak postignut je u različitim znanostima i filozofiji od Iranaca, kao što su [[Bahmanjar]], Khatib Tabrizi, [[Šihabudin Suhravardi]] i drugi. Perzijski pjesnici poput [[Nizami Gendževi|Nizamija Gendževija]] i [[Hakani Širvani|Hakanija Širvanija]], koji su živjeli na ovom području, u svojim djelima sažimaju svu oplemenjenu perzijsku književnost. Pored toga, ova regija doživljava procvat izgradnje jedinstvene arhitekture, koju utjelovljuju bedemi, džamije, škole, mauzoleji, mostovi [[Baku]]a, [[Gäncä|Gänce]] i Abšerona, koji su izgrađeni u 12. stoljeću. Godine [[1225.]] [[Džalaledin Menguberdi]] i [[Horezmijsko Carstvo]] okončavaju vladavinu atabegova.
 
=== Safavidi i uspon Šijita ===
Safavidi bijahu [[Sufizam|sufiški]] vjerski red sa sjedištem u Iranu, koji je osnovao [[šeik]] [[Safadin Ardabili]] u 1330.-im godinama, po čijem su [[eponim]]u i dobili ime.
 
Safavidi, predvođeni [[Ismail I.|Ismailom I.]], proširili su svoju bazu u [[Ardabil]]u, osvojili su Kavkaz, dijelove [[Anadolija|Anadolije]], [[Mezopotamija|Mezopotamije]], središnje Azije i zapadne dijelove južne Azije. U istom razdoblju, Ismail pljačka Baku (1501.) i izgoni sunitskog [[Širvanšah]]a. Teritorij današnjeg Azerbajdžana, uz Armeniju i Dagestan, osvajaju iranskih Safavidi između 1500. i 1502. godine.
 
Za vrijeme vladavine Ismaila I. i njegovog sina [[Tahmasp I.|Tahmaspa]], šiitski islam nametnut je nekad sunitskom stanovništvu Irana i Azerbajdžana. Nametanje šiitskog islama posebno je bilo jako u Širvanu, gdje je masakriran velik broj sunitske populacije. U tom razdoblju, Safavidski Iran postaje feudalna teokracija, a šah se smatra božanski određenim biti šef države i religije. Tijekom tog razdoblja, glavari [[Kizilbaši|Kizilbaša]] su imenovani pravnim administratorima s uredima nadležnim za pokrajinske uprave.
 
Ratovi sa [[Suniti]]ma [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog Carstva]] nastavljeni su i za vrijeme šaha Tahmaspa. Osmanlije su 1580.-ih godine zauzeli važne safavidske gradove Gäncu, Baku i gradove u [[Šemahinski distrikt|Šemahinskom distriktu]].
 
Pod vladavinom [[Abas I.|šaha Abbasa I. Velikog]] (1587.-1630.), monarhija dostiže svoj vrhunac. Poprima izrazito perzijski nacionalni identitet, koji se stapa sa šijitskim islamom. Nastavlja politiku svojih prethodnika i nastoji potpuno integrirati Kavkaz u perzijsko društvo. Vjerski utjecaj Safavida se i dan-danas osjeti u suvremenom Iranu i Azerbajdžanu, jer područje današnjeg Azerbajdžana ima najveći udio šiita u muslimanskom stanovništvu, odmah poslije Irana. To su jedine dvije države gdje su muslimani većinski [[Šiiti]].
 
== Kanati 18. i 19. stoljeća i prisilno pripajanje Rusiji ==
649

uređivanja