Gotika: razlika između inačica

[[Datoteka:StDenis_Langhauswand2.JPG|mini|desno|200px|<center>Unutrašnjost kora prve gotičke građevine, St.''[[Bazilika Saint-Denis|bazilike Saint Denis]]'' u [[Pariz]]u, koju je zamislio [[opat Suger]]]]

'''Gotika''' ([[njemački|njem.]] ''Gotik'', od [[latinski|kasnolat.]] ''gothicus'': koji pripada [[Goti]]ma) je umjetničko razdoblje koje je trajalo oko tri stotine godina, odnosi se na doba kasnog [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] tijekom [[13. stoljeće|13]]. i [[14. stoljeće|14.stoljeća]]; najsamostalniji stilski izričaj [[zapadna umjetnost|zapadnoeuropske umjetnosti]] nakon [[antika|antike]]. Javila se u prvoj polovici 12. st.stoljeća u sjeverozapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] (''Île-de-France'') i u pojedinim je zemljama trajala različito, a nestala je krajem 15. st.; premda su se i poslije javljale gotizirajuće tendencije. »Arte gotica« je prvotno bio prijeziran naziv kojim je [[Giorgio Vasari]] htio izraziti da je, s gledišta talijanske [[renesansa|renesanse]], taj stil [[barbari|barbarski]]. S obzirom na razvojne faze dijeli se na ranu, visoku i kasnu gotiku; prvi su joj širitelji bili [[cisterciti]], dok su nositelji visoke i kasne gotike bili prosjački redovi ([[dominikanci]], [[franjevci]]) i građanstvo<ref name=HELZMK>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=22842 gotika, Hrvatska enciklopedija] Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža; Pristupljeno 10. studenoga 2016.</ref>.

Isprva stil francuskih [[katedrala]], gotika se do kraja 14.stoljeća razvila u mnogo svjetovniji umjetnički smjer poznat pod nazivom međunarodni stil ili internacionalna gotika. Ovaj se stil nastavio do kasnog [[15. stoljeće|15. stoljeća]] kad ga je zamijenila [[renesansa]].

Vremensko trajanje gotike razlikuje se u u određenim područjima, primjerice dok se u [[Italija|Italiji]] već od 14. stoljeća javljaju ideje [[humanizam|humanizma]] i individualizma svojstvenih ranoj renesansi počevši od [[Francesco Petrarca|Petrarke]] , u [[Engleska|Engleskoj]] gotika traje i do [[17. stoljeće|17. stoljeća]]. U [[Španjolska|Španjolskoj]] se gotika isprepliće s [[maurimudejar|maurskom]]mudejarskom umjetnošću]].

Prvim građevinama gotike smatraju se [[Pariz|pariška]] crkva ''[[Bazilika Saint-Denis|Saint Denis]]'', koju je [[1137]]. godine dao izgraditi [[opat Suger]], a zatim [[katedrala u Chartresu]] i [[katedrala Notre-Dame u Parizu]]. Tako je zapadni portal Chatresa uokviren je skulpturama burgundskih majstora, koje su u harmoničnom spajanju arhitekture i skulpture ujedno označile razdoblje zrele ili klasične gotike.

[[Datoteka:Ca' d'Oro facciata.jpg|mini|desno|<center>''[[Ca'd'Oro]]'', cvjetna gotika (''gotico fiorito'') iz prve pol.polovice 14. st.,; stil koji se u Veneciji zadržao do 16. stoljeća.]]

Nasuprot romaničkih širokih ploha, zbijenosti i masivnosti, gotička arhitektura teži visini, prozračnim formama i „nedokučivom interijeru” prepunom svjetla. Arhitektonski elementi poput [[svod|rebrastog križnog svoda]], prelomljenih [[luk]]ova i snažnih [[kontrafor]]a, naglašavaju visinu građevina. Kontrafori završavaju šiljastim tornjićima (fijale), s kovrčastim kamenim ukrasima (rakovice, pužarice) na rubovima. Na pročelju gotičkih katedrale nalaze se obično po dva visoka i šiljasta [[zvonik]]a, kojima je naglašena dominacija vertikale u cijelom sustavu, a iznad sjecišta glavnoga broda s poprečnim uzdiže se tanki i vitki krovni tornjić<ref name=HELZMK/>. Važnu ulogu u gotičkom prostoru imaju ukrasne galerije ili visoku prozori, koji ispunjavaju prostor crkve svjetlošću. Graditelji gotičkih katedrala također koriste bogatstvo obojene svjetlosti putem vitraja[[vitraj]]a, čime crkveni prostor gubi težinu i postaje transcendentalan.

Rana gotika obuhvaća razdoblje 12. i početka 13. stoljeća a obilježena je jasnoćom, čistoćom i disciplinom arhitektonskih okvira, koji se još oslanjaju na romaničku tradiciju. U zreloj gotici dolazi do postupne dominacije skulpture u odnosu prema arhitekturi. Kasnijemu razdoblju pripadaju katedrale u [[Reims]]u, [[Amiens]]u i [[Laon]]u. Gotika se preko [[Strasbourg]]a širila u područje [[Rajna|Rajne]] i dalje u Njemačku ([[Köln]], [[Freiburg im Breisgau]], [[Ulm]]), Po[[dunav]]lje ([[Regensburg]], [[Beč]]) i ostale europske zemlje; u [[Engleska|Engleskoj]] se obogatila novim varijantama u konstrukciji svodova ([[London]], [[Wells]], [[Lincoln]]). U [[Italija|Italiji]] su se više primjenjivali njezini dekorativni negoli konstruktivni elementi ([[Firenca]], [[Siena]], [[Orvieto]]). Velik je zamah doživjelo i svjetovno graditeljstvo koje je preuzelo oblike i motive katedralnoga graditeljstva. Tako su nastali [[burg]]ovi, gradske vijećnice, palače, [[hospicij]]i, gradske kuće i dr.<ref name=HELZMK/>

Kasna gotika od 14. stoljeća nadalje, donosi gubitak ravnoteže u odnosu konstrukcije i dekoracije. Obilježena je pretrpanošću ukrasima, pojavljuju se ukrasi u obliku plamena koji se u Francuskoj naziva ''gothique flamboyant'' ("plamena gotika"), cvjetovaa u Italiji ''gotico fiorito'' ("cvjetna gotika") i sl. [[Venecija]] 15. stoljeća primjer je talijanske cvjetne gotike, bazirane na romaničkoj arhitekturi koja je »razbijena« mnoštvom ukrasa, detalja, kao i zvjezdastim i mrežastim svodovima.

* [http://www.gothicmed.comsi GOTHICmed: AVirtualni Virtualmuzej MuseumGotičke ofarhitekture Mediterranean Gothic ArchitectureSredozemlja]