Razlika između inačica stranice »Povijest Azerbajdžana«

Pod vladavinom [[Abas I.|šaha Abbasa I. Velikog]] (1587.-1630.), monarhija dostiže svoj vrhunac. Poprima izrazito perzijski nacionalni identitet, koji se stapa sa šijitskim islamom. Nastavlja politiku svojih prethodnika i nastoji potpuno integrirati Kavkaz u perzijsko društvo. Vjerski utjecaj Safavida se i dan-danas osjeti u suvremenom Iranu i Azerbajdžanu, jer područje današnjeg Azerbajdžana ima najveći udio šiita u muslimanskom stanovništvu, odmah poslije Irana. To su jedine dvije države gdje su muslimani većinski [[Šiiti]].
 
=== Kanati 18. i 19. stoljeća i prisilno pripajanje Rusiji ===
Dok je građanski sukob zahvaćao Iran, većinu Azerbajdžana su bilo okupirali Turci (1722.-1736.) U međuvremenu, za vrijeme vladavine [[Petar Veliki|Petra Velikog]], primorski pojas duž [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]], nakratko dolazi pod rusku vlast. Nakon raspada Safavidskog Carstva na vlast dolazi Nadir Šah Afšar (Nadir Guli Bey), iranski vojni stručnjak [[Turkijski narodi|turkijskog]] porijekla. On je preoteo kontrolu nad Iranom, [[1729.]] godine zauvijek je protjerao Afganistance i nastavio je dalje s ambicioznim vojnim pohodima, osvajajući područja ka istoku do Delhija, imajući želju osnovati još jedno veliko perzijsko carstvo. Ne jačanje njegove perzijske baze ozbiljno iscrpljuje njegovu vojsku. Nadir je imao efektivnu kontrolu nad šahom [[Tahmasp II.|Tahmaspom II]], a potom je vladao kao regent [[Abas III|Abasa III.]], sve do [[1736.]] godine, kada je i sam okrunjen kao šah. Njegova krunidba održala se u [[Muganska nizina|Muganskoj nizini]], sadašnjem teritoriju Azerbajdžana. Nader je bio vojni genij. Osvojio je golema područja: Kavkaz, Mezopotamiju, dijelove Anadolije, velike dijelove centralne Azije, a u svom pohodu na [[Mogulsko Carstvo]] potpuno je opustošio i opljačkao njihovu prijestolnicu Delhi, te odnio veliko blago sa sobom u Perziju. Ipak, njegovo carstvo je bilo kratkotrajno, ali se svejedno smatra posljednjim velikim vladarem Azije.
 
Nadir Šah je ubijen [[1747.]] godine,a nakon njegove smrti Perzijsko Carstvo pod vlašću [[Afšaridsko Carstvo|Afšarida]] se raspada. Nekoliko muslimanskih kanata, koji su ustanovljeni tijekom Safavida i Afšarida, stiču različite oblike neovisnosti. Bivši [[eunuh]] Agha Muhammad, kralj [[Kadžarsko Carstvo|Kadžara]], mogao se sada okrenuti ka obnovi udaljenih provincija Safaviskog i Afšaridskog Carstva. Vraćajući se u [[Teheran]] u proljeće [[1795.]] godine, okupio je snagu od oko 60.000 konjanika i pješaštva, te u mjesecu svibnju ([[Zu-l-ka'de]] po islamskom kalendaru), krenuo na Azerbajdžan, s namjerom vratiti svih izgubljenih područja od Osmanlija i Rusa, uključujući i zemlje između rijeka Kure i Arasa, koje je nekad bilo pod iranskom kontrolom. Ovo područje obuhvaćalo je niz nezavisnih kanata, među kojima su najvažniji bili Karabakh s glavnim gradom [[Šuša|Šušom]], Gandža s glavnim gradom [[Gäncä|Gäncom]], [[Širvan]]om preko Kure s glavnim gradom [[Šamahi]]jem, te na sjeverozapadu kršćanska [[Gruzija]] (Gurdžistan) s glavnim gradom [[Tbilisi]]jem, te preostali pod nominalnom perzijskom vlašću. Kanati su neprestalno sudjelovali u međusobnim borbama, ali su im prijetile i opasnosti izvana. Najmoćniji među sjevernim kanovima bijaše [[Fateh Ali-šah Kadžar]] (umro [[1783.]]), koji je uspio ujediniti većinu susjednih kanata pod njegovu vlast.
 
== Prijelaz od iranske do ruske vladavine ==
649

uređivanja