Hamurabijeva stela: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinosi)
m Bot: brisanje 60 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q93304 na Wikidati
Nema sažetka uređivanja
Redak 2:
'''Hamurabijeva stela''' je crna [[bazalt]]na [[stela]] visoka 213 cm koja je pronađena u [[Suza (Iran)|Suzi]] u današnjem [[Iran]]u, a danas se čuva u muzeju [[Louvre]] u [[Pariz]]u. Na njenom vrhu se nalazi [[reljef]] visok 71,1 cm s prikazom cara [[Hamurabi]]ja ispred [[akad]]skog boga sunca [[Šamaš]]a koji sjedi okrunjen na simboličnoj planini. Šamaš nosi rogatu kapu, a u rukama drži vladarsku palicu i prsten pravde, a iz ramena mu isijava svjetlost. Božanska moć nad smrtnim Hamurabijem je očita u njegovim besmrtnim dimenzijama. Hamurabi je prikazan kako prima [[blagoslov]] zakonika koji se nalazi ispisan ispod reljefa.
 
==hamurabijevi zakoi
==Hamurabijev zakonik==
 
[[Datoteka:Code-de-Hammurabi-1.jpg|mini|lijevo|Stražnja strana stele s nastavkom zakonika.]]
'''Hamurabijev zakonik''' je skupina pravnih popisa što ih je u jedinstvenom zakonodavnom djelu izdao 1792.-1750. g. pr. Kr. babilonski car Hamurabi. Negdje se datira od 1930.-1888. g. pr. Kr., a negdje opet u 1694. g. pr. Kr.
Line 10 ⟶ 9:
 
[[Zakon]]ik, pisan [[Klinasto pismo|klinastim pismom]] na akadskom jeziku u 300 izreka u 51 stupcu, sastoji se od tri dijela: prologa ili uvoda i zakonskih propisa izloženih u 282 člana, te epiloga. Obuhvaća propise pojedinih grana prava: stvarnog, obveznog, obiteljskog, bračnog i kaznenog, ali ne u cjelini. Zakonik je predviđao vrlo stroge kazne. Tri vrste kazni se ističu u zakonu:
* ''Talionsko pravo'', ekvivalentno biblijskom "oko za oko" važilo je na primjer u smrtnoj kazni za graditelja čija kuća bi se srušila i ubila vlasnika.
* Ponekad su kazne bile zločinačke – npr. U slučaju da pacijent umre na operacijskom stolu, doktoru bi bila odsječena ruka.
* Najnelogičnije kazne su bile u slučajevima nevjere gdje bi se krivica mjerila jedino mogućnošću okrivljene osobe da plutaputa na vodi.
 
Hamurabijev zakonik bio je važan izvor pozitivnog prava u [[Robovlasništvo|robovlasničkim]] [[država]]ma Srednjeg istoka.