Vjetar: razlika između inačica

'''VietarVjetar''' je vodoravno strujanje [[zrak]]a. Iskorištenje snage vietravjetra bilo je u povijesti od velikog značaja prvenstveno za razvitak [[Pomorstvo|pomorstva]], a s njime i [[zemljopis]]a, pogon mlinova-[[vjetrenjača]] i dr., a i danas se pažnja usmjerava na energiju vietravjetra kao na jedan od mogućih alternativnih [[Ekologija|ekoloških]] izvora energije.

Vjetar nastaje uslijed nejednakosti [[tlak]]a u atmosferi zbog meteoroloških mijena. Vjetar je određen brzinom, smjerom i jačinom. Brzina vietravjetra mjeri se pomoću [[anemometar|anemometra]], a izražava se uobičajenom jedinicom za [[brzina|brzinu]] - metrima u sekundi, kilometrima na sat, [[čvor]]ovima ili specijaliziranom jedinicom - '''beaufort''' (čitaj "bofor"). Odnos ovih jedinica vidljiv je iz sljedeće tablice:

== Ruža vietrovavjetrova ==

Vjetar vrlo rijetko puše stalnom brzinom, tj. uobičajeno mijenja jakost. Izuzetak čine [[monsun]]i - vjetrovi koji na određenim zemljopisnim područjima tijekom dijela godine pušu stalnim smjerom i jačinom, zbog čega su u vrijeme jedrenjaka obilato korišteni za prekooceanske plovidbe. Jačina vietravjetra može se približno ocjeniti i prema učinku na objekte u prirodi (npr: lahor - pomicanje lišća na granama itd).

Učešća pojedinih smjerova i prosječnih ili maksimalnih brzina vietravjetra u tim smjerovima prikazuje tzv. ''ruža vjetrova'' s naznačenim stranama svijeta prema slici. Na jakost vietravjetra uz odnos tlakova u atmosferi utječe i konfiguracija, prisustvo prirodnih i umjetnih prepreka i obraslost terena što uvjetno rečeno možemo shvatiti i kao [[trenje]] s podlogom.

== Tlak vietravjetra ==

Opterećenje vjetrom spada pod promjenjiva djelovanja (statika konstrukcija) i ono djeluje okomito na površinu konstrukcije i obuhvaća: vjetar koji djeluje na konstrukciju i trenje vietravjetra po konstrukciji (tangencijalno niz površinu konstrukcije). Opterećenje uslijed vietravjetra iskazuje se u kN/m² ([[kilonjutn]]ima po kvadratnom metru) ili kp/m² ([[kilopond]]ima po kvadratnom metru), a ovisno je od brzine vietravjetra i smjera pod kojim napada površine objekata. Tlak vietravjetra jača s visinom iznad terena, pa je osobito izražen kod visokih objekata i može poprimiti vrlo velike vrijednosti, pa i dovesti do prevrtanja dizalica ili vozila ili drugih načina oštećenja objekata. Orijentacijske vrijednosti tlaka vietravjetra daje slijedeća tabela.

Godine [[1988.]] godine u [[Zračna luka Dubrovnik|Dubrovačkoj zračnoj luci]] izmjerena je vrijednost od 44,3 m/s (159,5 km/h), na [[Marjan]]u je [[1994.]] godine izmjerena brzina bure od 48,5 m/s (174,6 km/h), u [[Novalja|Novalji]] 1995. godine 39,9 m/s (143,9 km/h). Godine [[1996.]] na [[Krčki most|Krčkom mostu]] izmjereno je 58,9 m/s (212 km/h), a [[2002.]] u [[Makarska|Makarskoj]] je zabilježeno 49,9 m/s (179,6 km/h). Najsnažniji udar bure u Hrvatskoj, izmjeren je [[24. prosinca]] [[2003.]] godine, na [[Autocesta A1|autocesti A1]], između [[Tunel Sveti Rok|tunela Sveti Rok]] i [[Maslenica|Maslenice]], na vijaduktu Božići, jedan od rijetkih instrumenata za mjerenje brzine vietravjetra koji je uopće uspio neoštećen izdržati nalete vietravjetra, zabilježio je tada brzinu od 307 km/h, što je najveća ikad izmjerena brzina vietravjetra u Hrvatskoj. Zbog toga što taj instrument nije bio predviđen za tolike iznose (radi se o instrumentu tvrtke "VAISALA" Wind Set WA15), podatak se ne uzima kao službeni te kao službeno najjači udar vietravjetra iz NNE smjera u Hrvatskoj i dalje vrijedi onaj od [[21. prosinca]] [[1998.]] godine s [[Maslenički most|Masleničkog mosta]] od 248 km/h (69,0 m/s).<ref>http://www.meteoadriatic.net/pub/zadarski_list/2006/2006_03_15.doc</ref><ref>http://hrcak.srce.hr/file/18613</ref><ref>http://info.grad.hr/!res/gf_osoblje/.../doc/h08-djelovanje_vjetra.pdf</ref>

Jugo uzrokuje valove koji "valjaju" i na plovilu se teže podnose od valova po buri. Uz pojam vietravjetra veže se i pojam [[nevera]] koji označava nevrijeme, odnosno vrijeme vrlo loše za boravak na moru. Za plovila su opasni i iznenadni [[neverin]]i (kako i ime govori, manje i kraće nevere) koji kratkotrajno mogu dići neugodno visoke valove.