Marija (majka Isusova): razlika između inačica

U [[Novi zavjet|Novom zavjetu]] piše malo o Marijinom ranom životu. U [[Biblija|Bibliji]] se ne navode imena njenih roditelja. Iz drugih izvora i tradicije, zna se da se oni zovu [[Sveti Joakim|Joakim]] i [[Sveta Ana|Joakim i Ana]]. Po predaji, dugo nisu mogli imati [[djeca|djece]], molili su se [[Bog]]u i Ana je rodila Mariju u poodmakloj dobi. [[Katolici]] vjeruju, da je Bog unaprijed izabrao Mariju, da bude Bogorodica i da je Marija od prvog trenutka svoga postojanja bila slobodna od [[istočni grijeh|istočnog grijeha]] te bilo kojeg osobnog [[grijeh]]a, jer je od Boga dobila posebne milosti. U trećoj godini roditelji su je prikazali Gospodinu. Marija je bila rođakinja Elizabete, žene židovskog svećenika Zaharije iz razreda Abijina (Lk 1,5) <ref>http://www.hbk.hr/biblija</ref>. Oni dvoje su roditelji [[Sveti Ivan Krstitelj|Ivana Krstitelja]], Isusovog preteče. Marija je živjela s roditeljima u [[Nazaret]]u u [[Galileja|Galileji]]. Upoznala se s [[Sveti Josip|Josipom]] iz Nazareta, koji je bio kraljevskog roda, potomak [[Kralj David|kralja Davida]], ali je bio siromašan tesar, pravedan i pošten mladić <ref>Sveti Josip, Svetište sv. Josipa, Karlovac 1987.</ref>. Sklopili su [[zaruke]]. Prije svadbe živjeli su odvojeno i u to vrijeme, Bog je poslao [[anđeo|anđela]] [[Gabrijel]]a Mariji u Nazaret. Anđeo je pozdravi riječima: "Zdravo, milosti puna! Gospodin s tobom! (Lk 1,28)" Marija je zbunjeno razmišljala kakav je to pozdrav. Anđeo je nastavio i prenio joj poruku: "Evo, začet ćeš i roditi sina i nadjenut ćeš mu ime [[Isus]]. On će biti velik i zvat će se Sin Svevišnjega. Njemu će Gospodin Bog dati prijestolje Davida, oca njegova, i kraljevat će nad domom Jakovljevim uvijeke i njegovu kraljevstvu neće biti kraja. (Lk 1,32-33)" Marija je pitala anđela: "Kako će to biti kad ja muža ne poznajem? (Lk 1,34)" Gabrijel joj je objasnio, da će začeti po [[Duh Sveti|Duhu Svetome]] i dao joj primjer njene rođakinje Elizabete, koju su smatrali neplodnom pa je Božjom pomoći začela sina u dubokoj starosti. Marija je povjerovala i pristala: "Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi! (Lk 1,38)" Tada je Marija začela Isusa. Bog je želio njezin slobodan pristanak.

'''Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije''' je [[katoličanstvo|katolička]] dogma, koja tumači da je jedinstvenom [[Bog|Božjom]] povlasticom, Blažena Djevica Marija očuvana od svake mrlje [[Istočni grijeh|istočnoga grijeha]] od trenutka svoga [[začeće|začeća]]. Začeta je biološkim putem od svojih roditelja [[Sveti Joakim|Joakim]] i [[Sveta Ana|Joakima i AneAna]]. Također, Marija nije bila lišena milosti posvetne, već je bila puna milosti dobivenih od [[Bog]]a i živjela je život posve bez [[grijeh]]a. Dogmu je proglasio [[papa]] [[Pio IX.]] bulom "Ineffabilis Deus", [[1854]]. godine. Milost nije Marijina zasluga, već Božji dar. Anđeo [[Gabriel]] nazvao je Mariju "milosti puna". Sveti [[Ivan Duns Škot]] protumačio je kako je Mariju, Bog unaprijed očuvao od zaraze istočnoga grijeha, predodredivši je za majku svoga Sina i to zaslugom Kristova otkupiteljskoga djela <ref>Glas Koncila, broj 1468-1469, Zagreb kolovoz 2002.</ref>.

Datoteka:Leonardo da Vinci - Virgin and Child with St Anne C2RMF retouched.jpg|[[Leonardo da Vinci]]:Djevica i Dijete sa [[Sveti Joakim iSveta Ana|sv. Anom]]