Foča: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 167:
Fočansko područje naseljeno je još u neolitiku. 1889. godine u neposrednoj blizini Foče na predjelu Barakovcu na obali rijeke Ćehotine i na putu prema Čelebićima otkriveno je nekoliko pretpovijesnih gromila. Ističe se nalaz iz jednog groba koji nam kazuje da je i na Balkanu u to doba postojao običaj maceriranja mrtvaca. Iz starorimskog vremena nekoliko je spomenika (nadgrobni spomenici, novac, mozaici, fibule, trgovački utezi, fragmenti), a Tomaschek pretpostavlja da je na lokaciji današnje Foče nalazio se stari rimski grad Berselum.<ref>[http://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1956/3-1956.pdf Federalno ministarstvo kulture i sporta] Alija Bejtić: Povijest i umjetnost Foče na Drini, str. 4.</ref>
 
Područje Gornjeg Podrinja uključujući i Hotču zaposjeo je 1376. godine od stare Raške bosanski ban Tvrtko. Tvrtkovom smrću 1391. nastaju nesređene prilike u bosanskoj državi, a ovaj kraj, zanzvan Drinska knežina i Drina bio je pod vlašću obitelji Hranića, humskih vojvoda koji su bili neovisni od bosanske krune. Hranići su u ovom kraju držali nekoliko utvrda (Goražde, [[Kukanj]] kod Pljevalja, [[Soko grad|Soko]], [[Samobor (Goražde)|Samobor]] kod Goražda, [[Cernica]], [[Nevesinje]], [[Đurđevac (Pljevlja)|Đurđevac]] kod Pljevalja, [[Podsokol]], [[Kozman]], [[Vratar (Foča)|Vratar]], [[Tođevac]], [[Jeleč]], [[Obalj]]), a Hotča je bila jedina otvorena i neutvrđena.<ref name="Bejtić26-27">[http://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1956/3-1956.pdf Federalno ministarstvo kulture i sporta] Alija Bejtić: Povijest i umjetnost Foče na Drini, str. 26. i 27.</ref>
 
Nastariji spomen Foče pada u 1368. godinu. Prvo se spominje kao Hotča, Hoča, Choča, a od dolaska osmanskih osvajača kao Foča. Kao Foču prvo ju nazivaju osmanski izvori, a poslije i domaći. Foča se spominje kao trgovačko mjesto. Vrlo je utemeljeno vezati osnivanje Foča za vrlo važni [[Dubrovački drum]] koji je preko Foče povezivao hrvatsku obalu, prije svega Dubrovnik s rudarskim i drugim privrednim središtima Bosne i Srbije. To je vrijeme kad se neovisni Dubrovnik razvio u trgo­vački grad i otkako Dubrovnik živo trguje sa svojim zaleđem, što datira u 11. i 12. stoljeće. Razvitku Foče pridonije li su i rudnici [[željezo|željeza]] u nedalekoj okolici. Željezo je onda bilo tako tražena kovina. Rudnici su se djelimice eksploatirali još u 16. stoljeću. Toponimi sela Saš, Potpeć kazuju da se ondje nekad kopala i talila željezna ruda, a i danas naziru stari rudni otkopi.<ref>[http://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1956/3-1956.pdf Federalno ministarstvo kulture i sporta] Alija Bejtić: Povijest i umjetnost Foče na Drini, str. 27. i 28.</ref>
rudarskim i drugim privrednim središtima Bosne i Srbije. To je vrijeme kad se neovisni Dubrovnik razvio u trgo­vački grad i otkako Dubrovnik živo trguje sa svojim zaleđem, što datira u 11. i 12. stoljeće. Razvitku Foče pridonije li su i rudnici [[željezo|željeza]] u nedalekoj okolici. Željezo je onda bilo tako tražena kovina. Rudnici su se djelimice eksploatirali još u 16. stoljeću. Toponimi sela Saš, Potpeć kazuju da se ondje nekad kopala i talila željezna ruda, a i danas naziru stari rudni otkopi.<ref>[http://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1956/3-1956.pdf Federalno ministarstvo kulture i sporta] Alija Bejtić: Povijest i umjetnost Foče na Drini, str. 27. i 28.</ref>
 
Za Hranića i Vukčića Kosače Hotča je najvažnije trgovačko središte u istočnoj Bosni. Trgovci iz ovog kraja i iz Dubrovnika ovdje su trgovali. Glavna roba kojom su trgovali bio je vosak, kože i ostali stočarski proizvodi te sukno. Još onda bio je razvijen i obrt. Dubrovačka naseobina u Hotči raste. Bila je vrlo jaka 1402., a osobito 1422. – 1448. godine. <ref name="enciklopedija.hr">[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=19991 Foča] Hrvatska enciklopedija</ref>