Sokol (Međurječje): razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
[[Datoteka:Medieval Bosnian State Expansion.svg|mini|desno|250px|Širenje bosanske države. Sokol dolazi pod Bosnu u doba kralja Tvrtka I.]]
'''Sokol''', '''Sokolgrad''', '''Soko grad''' je [[utvrda]] na sutoci [[Piva|Pive]] i [[Tara|Tare]] iz koje nastaje [[Drina]], kod [[Šćepan Polje|Šćepan Polja]], općina [[Plužine]], [[Crna Gora]]. U blizini je granica s [[BiH]].
Ščepan Polje (Stjepan polje) je polje koje se nalazilo ispod Sokola, a u [[podgrađe]] Sokola je [[Podsokol]], prvi put spomenut svibnja 1428. godine u dubrovačkim dokumentima.<ref>Kurtović, Filipović, str. 217</ref>
== Povijest ==
Mjesto današnjeg Sokola pod Bosnu je došlo u doba kralja [[Tvrtko I.|Tvrtka I.]].
Mjesto današnjeg Sokola pod Bosnu je došlo u doba kralja [[Tvrtko I.|Tvrtka I.]]. Povijesni izvori spominju Sokol 1409. godine. Darovnica naselja "Cricena draga" vojvode Sandalja Hranića i njegove punice banice Anice datirana je na 15. lipnja 1409. a napisana u Sokolu ("Scripta in Socol").<ref>Thallóczy, Lajos: [https://bildsuche.digitale-sammlungen.de/index.html?c=viewer&lv=1&bandnummer=bsb00066381&pimage=00001&suchbegriff=&l=de Studien zur Geschichte Bosniens und Serbiens im Mittelalter], München, Duncker & Humblot, 1914., str. 352, Bayerische StaatsBibliothek </ref> Zatim je pripadala velikašima [[Hranići]]ma, [[Humska zemlja|humskih]] vojvoda koji su bili neovisni od [[Srednjovjekovna bosanska država|bosanske]] krune. <ref name="Bejtić26-27">(boš.) [https://web.archive.org/web/20160205115559/http://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1956/3-1956.pdf Federalno ministarstvo kulture i sporta] Alija Bejtić: Povijest i umjetnost Foče na Drini, str. 26. i 27.</ref> 1412. bila je na području posjeda [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalja Hranića Kosače]]. 1440. bila je na području vojvodstva [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepana Vukčića Kosače]].▼
Najstariji poznati vlasnici su velikaši [[Hranići]], [[Humska zemlja|humske]] vojvoda koji su bili neovisni od [[Srednjovjekovna bosanska država|bosanske]] krune. <ref name="Bejtić26-27">(boš.) [https://web.archive.org/web/20160205115559/http://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1956/3-1956.pdf Federalno ministarstvo kulture i sporta] Alija Bejtić: Povijest i umjetnost Foče na Drini, str. 26. i 27.</ref>
▲
Prodanelić.<ref>Kurtović, Filipović, str. 216</ref>
1440. bila je na području vojvodstva [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepana Vukčića Kosače]].
[[Datoteka:Stefan Vukcic and the war in Zeta 1441.jpg|mini|lijevo|150px|Pohod Stjepana Vukčića Kosače na Zetu 1441. godine. Trebinje s okolicom je pod Pavlovićima.]]
Kraj je imao katoličku tradiciju do turskih vremena, na što upućuju brojni toponimi oblika Crkvina, Crkvice ili Crkvište napućuju. Ispod grada Sokola u selu [[Zagrađe|Zagrađu]] sačuvala se stara crkva u selu [[Zagrađe|Zagrađu]], za koju postoji mjesna predaja da je bila dvorska crkva hercega [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepana Vukčića Kosače]]. Od nje su ostali visoki zidovi, [[ikonostas]], kameni svod i kupola navodno građena po uzoru na carigradsku Aju Sofiju. <ref name="Bejtić28">(boš.) [https://web.archive.org/web/20160205115559/http://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1956/3-1956.pdf Federalno ministarstvo kulture i sporta] Alija Bejtić: Povijest i umjetnost Foče na Drini, str. 28</ref> Dok je bila u Sandaljevu vlasništvu, Sandalj se angažirao na izgradnji crkve u podnožju Sokola na [[Šćepan Polje|Stjepan polju]]. Više autora smatra da je sagradio [[crkva sv. Stjepana na Šćepan Polju|crkvu svetoga Stjepana]] i da je kao njen ktitor u njoj sahranjen. Postoji izvorna potvrda za taj angažman, često netočno povezivana za tvrđavu Sokol u Konavlima. 1421. se dubrovački kamenar Mihoč Klapotić obvezao da će sa svojim šegrtom ići u Sokol kod vojvode Sandalja sazidati mu crkvu,<ref>Kurtović, Filipović, str. 219</ref> možda upravo crkvu sv. Stjepana. U blizini te crkve je crkva u Zagrađu za koju se smatra da ju je herceg Stjepan Vukčić Kosača. Stjepan Vukčića Kosača mnogo je važnosti pridavao Sokolu. Rezidenciju naziva slavnim dvorom gospoctva, ulazi mu u titulu (Stjepan od Sokola). Sudeći po prvom mjestu nabrajanja Stjepanovih posjeda, mjestu odakle šalje poslanstva za mirovne pregovore, prima inozemne veleposlanike, gdje vodi trgovinske pregovore, to je njegov glavni grad.<ref>Kurtović, Filipović, str. 220</ref> U Sokolu je Stjepan planirao ženidbe svojih sinova Vlatka i Vladislava 1455. godine. Čini se da desetljeća turskog nadiranja utječu na hercegove planove seobe na sigurnija mjesta. Travnja 1465. planirao je predati hrvatsko-ugarskom kralju svoje gradove na granici prema Osmanlijama: Tođevac, Samobor, Mileševski i Sokol, a u zamjenu za posjede u Ugarskoj. Točan nadnevak Sokola pod osmansku vlast nije poznat. Nedvojbeno je pad bio poslije siječnja 1466. Predao ju je izvjesni knez Radoje Zupčić, kojeg su Osmanlije za taj čin nagradili posjedom.<ref>Kurtović, Filipović, str. 221</ref>
Grad je još imao važnost u turskim vremenima. Postupno je gubio važnost u korist Foče. Još 1478. godine u popisu Hercegovine spominje se varošica ili kasaba Hoča, ubilježena kao pazar u [[nahija|nahiji]] Sokol.
== Namjena i funkcija ==
Grad-utvrda Sokol imao je višestruku namjenu i funkciju, poput drugih gradova s ovog prostora: Sokol na zajedničkom ušću Pive i Tare, [[Vratar (utvrda)|Vratar]] na Tari, [[Tođevac]] na Hrčavci, [[Kosman]] na Sutjesci. Svi su se nalazili na karavanskom putu Dubrovnik - Niš - Carigrad. Povijesni arhiv u Dubrovniku ima zemljovide karavanskog puta ''[[Via Drina]]'' i ''[[Via Bosna]]'' s obilježenim svim ovim gradovima kao mjesta prolaska i odmora na putu za [[Carigrad]]. U mirnim vremenima bila su mjesta za odmor vlasteli, ponekad su bila mjestom carinjenja, a u nemirnim vremenima do izražaj je dolazila fortifikacijska funkcija te nadzor kretanja [[karavan]]a i prolaznika.<ref name="Fočaravajuće">(srp.) [http://www.focaravajuce.org/index.php/sr/features/2014-09-11-05-37-33/woman-spa Turistička zajednica Opštine Foča] ''Stari gradovi i utvrđenja'' (pristupljeno 15. studenoga 2016.)</ref>
Šire područje nije bilo na glavnom putu dubrovačkog trgovačkog prometa, premda podgrađe Podsokol je razvijena sredina.<ref>Kurtović, Filipović, str. 217</ref>
== Osobine ==
Line 19 ⟶ 27:
== Izvori ==
{{izvori}}
== Literatura ==
* Kurtović, Esad; Filipović, Emir O.: Četiri bosanska Sokola, [http://www.gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2013/01/Pages-from-gg32-22.pdf Gračanički glasnik], dodtak, 32/16
[[Kategorija:Crna Gora]]
| |||