Sokol (Međurječje): razlika između inačica

Dok je utvrda Sokol bila u Sandaljevu vlasništvu, Sandalj se angažirao na izgradnji crkve u podnožju Sokola na [[Šćepan Polje|Stjepan polju]]. Više autora smatra da je sagradio [[crkva sv. Stjepana na Šćepan Polju|crkvu svetoga Stjepana]] i da je kao njen ktitor u njoj sahranjen. Postoji izvorna potvrda za taj angažman, često netočno povezivana za tvrđavu Sokol u Konavlima. 1421. se dubrovački kamenar Mihoč Klapotić obvezao da će sa svojim šegrtom ići u Sokol kod vojvode Sandalja sazidati mu crkvu,<ref>Kurtović, Filipović, str. 219</ref> možda upravo crkvu sv. Stjepana. U blizini te crkve je crkva u Zagrađu za koju se smatra da ju je herceg Stjepan Vukčić Kosača. <ref>Kurtović, Filipović, str. 220</ref> Za staru crkvu ispod grada Sokola u selu [[Zagrađe|Zagrađu]] postoji mjesna predaja da je bila dvorska crkva hercega [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepana Vukčića Kosače]]. Od nje su ostali visoki zidovi, [[ikonostas]], kameni svod i kupola navodno građena po uzoru na carigradsku Aju Sofiju. <ref name="Bejtić28"/> Danas je tu manastirska crkva sv. Ivana Krstitelja [[manastir Zagrađe|manastira Zagrađa]].<ref>(srp.) [http://www.foca24.info/?p=10288 Foca24.info] SRNA: Liturgija u manastiru Zagrađe okupila Fočake i Pivljane, 20. travnja 2014. (pristupljeno 15. studenoga 2016.)</ref> Pravoslavni manastir, vjerojatno originalno katolički samostan, datira iz 15. stoljeća.<ref>(srp.) [http://www.glassrpske.com/drustvo/panorama/Zivot-se-vratio-u-drevnu-svetinju-manastira-Zabrdje/lat/180376.html Glas Srpske] Radmila Đević: Život se vratio u drevnu svetinju manastira Zabrđe, 11. travnja 2015. (pristupljeno 15. studenoga 2016.)</ref>