Staroegipatska umjetnost: razlika između inačica

{{izdvojeni članak|veljača 2009.}}

'''Staroegipatska umjetnost''' je [[umjetnost]] [[Drevni Egipat|starog Egipta]], tj. zajednička obilježja slikarstva, arhitekture i ostalih umjetnosti koje je razvijala [[civilizacija]] iz doline [[Nil]]a od oko 3100. pr. Kr. do 31. godine.

 

U Egiptu su smatrali da je ljudski oduprijeti se prolaznosti i težiti za trajanjem "u vječnost". "Ljudski život je prolazan, ali spomenici traju vječno" je jedno od osnovnih načela na kojima počiva egipatska umjetnost. Jedan od načina da oživotvore ovu filozofiju bila je gradnja objekata i kipova koji su bili otporni na djelovanje godina. Egipatska [[umjetnost]] je samosvojna, nikad podložna drugim utjecajima nego nasuprot tome potencijalni osvajači su uzimali egipatske običaje. Dakle, tijekom tri tisuće godina nije bilo velikih promjena u stilu, u štovanju jedne umjetnosti koja je sebi postavila velike norme: monumentalna arhitektura, vrlo stroge simetrije, stroga skulptura visokog stupnja figuracije i dekorativno, plošno slikarstvo strogih pravila. Egipatski umjetnik je službenik političke i vjerske hijerarhije; bio je puki zanatlija, anoniman, a sva je slava pripadala [[faraon]]u koji je djela naručivao i potpisivao.

== Dar Nila ==

{{glavni|Povijest drevnog Egipta}}

 

=== Hramovi ===

[[Datoteka:S F-E-CAMERON 2006-10-EGYPT-KARNAK-0002.JPG|mini|lijevo|250px|<center>Ulaz s pilonima [[Amon]]ovog hrama u [[Karnak]]u, oko 2000. pr. Kr.]]Ispred svake od navedenih piramida nalazi se kompleks [[hram]]ova, od ''Hrama u dolini'', pored Nila, polazi strma uzlazna cesta te vodi do hrama mrtvih neposredno smještenog ispred piramide, a piramidu smatramo monumentalnim završetkom cijelog kompleksa. Hram u dolini i hram mrtvih obično se sastojao od ulaza s [[pilon]]ima (zidovi u obliku krnjih piramida), hodnika, jedne ili dvije ''hipostilne dvorane'' (dvorane sa stupovima, grč. ''hipo'' = više, ''stil'' = [[stup]]), dvorišta sa statuama i jednom ili više [[kapela]]. Na ovaj način gradit će se skoro svi egipatski hramovi.

 

Takav je i Amonov hram u [[Karnak]]u koji je građen od XII. dinastije (Srednje egipatsko kraljevstvo) do [[Ptolomej I.|Ptolomeja]] (XXX. dinastija), oko tisuću pet stotina godina. Sam hram dug je 355 m, a do njega vodi aleja sfingi dugačka 400 i široka 20 m. Započinje pilonima, nastavlja se hipostilnom dvoranom i središnjom dvoranom sa [[svetište]]m. Pravocrtni hod od [[portal]]a, kroz sve geometrijske prostorije, do svetišta određuje prostor hrama. Ovo je arhitektura straha, jer piloni daju lažni dojam da se na njih možemo uspeti, hipostilne dvorane sa preglomaznim stupovima su zastrašujuće i tamne, a pogled sprijeda nam stvara lažni dojam prohodnosti do svetišta kojem su mogli pristupiti samo odabrani. Pristup prvoj prostoriji bio je dozvoljen svima, hipostilnoj dvorani samo plemićima i svećenicima, svetištu samo svećenicima i faraonu, a u svečanu salu je ulazio samo [[faraon]].

 

 

Iz razdoblja Srednjeg kraljevstva inače nema arhitektonskih spomenika jer su bili uglavnom građeni od cigle, skromnih razmjera, izvana obloženi oplatom od kamena koja je svuda propala. U to vrijeme je rođena težnja da se dostigne veličina Starog kraljevstva, ali se istovremeno želi napraviti na izvjestan način realistična analiza koja je u starom carstvu bila nepoznata.

 

U zapadnoj [[Teba (Egipat)|Tebi]] [[Ramzes I.]] iz XIX. dinastije sagradio je hram mrtvih u Karnaku- [[Ramzeum]]. Ovaj gigantski kompleks od opeke je zapravo klasični egipatski hram koji počinje s trijumfalnim stupovima ([[obelisk|obeliscima]]), a [[portal]] je uokviren pilonima na koje se veže dvorište s kipovima boga [[Oziris]]a (sačuvana 4 kipa), zatim se niže drugo dvorište s kolonadom (niz stupova), pilonima, hipostilnim dvoranama, potom dvije iste ali manje i sala sa svetištem. Ramzeum je bio posvećen bogovima [[Amon]]u i [[Ra]]. Postojanje kultnih prostora za dva boga u jednom hramu nije u suprotnosti jer su Amon i Ra vrijedili kao jedan bog, o čemu svjedoči sjedinjenje imena u [[Amon-Ra]].

 

 

Umjetnost u Egiptu ima prvenstveno praktičnu ulogu i nije namijenjena užitku. Tako je kiparstvo i slikarstvo Egipta bilo pod jakim utjecajem vjere u postojanje transcedentalnih sila koje je trebalo udovoljiti.

== Izvori ==

 

 

== Vidi još ==