Novac: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 161.53.202.246 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika David Boca |
Uklopljen tekst suradnika 95.178.176.49 iz članka Funkcije novca prema prijedlogu suradnika SpeedyGonsales |
||
Redak 1:
[[Datoteka:1923 gdansk 10mln.JPG|mini|10.000.000-Maraka (1923)]]
[[Datoteka:200 Euro.Recto.printcode place.png|mini|200-Eura]]
{{uklopi iz|Funkcije novca}}▼
'''Novac''' je svojevrsna [[roba]] za koju se može kupiti svaka druga roba. Novcem se raspoređuju i razmjenjuju svi proizvodi [[ljudi|ljudskog]] [[rad (ekonomija)|rad]]a. Uobičajena definicija novca kaže da je novac (1) obračunska jedinica; (2) spremnik vrijednosti; te (3) sredstvo razmjene, iako većina autora drži da su prva dva svojstva nebitna te da slijede iz posljednjeg.
Neke funkcije novca:
* sredstvo razmjene roba.
* sredstvo za usporedbu [[vrijednost robe|vrijednosti]] i [[cijena|cijene]] kapitala tj. mjerilo vrijednosti, cijena i [[trošak proizvodnje|troškova]].
* sredstvo plaćanja.
* sredstvo osiguranja vrijednosti imovine.
* sredstvo reguliranja raspodijele.
* sredstvo regulacije kreditnog poslovanja.
* sredstvo regulacije cijena.
* sredstvo regulacije privrednog razvoja.
* sredstvo oporezivanja.
* sredstvo regulacije između dobra i zla.
===Sredstvo razmjene roba===
Novac je zamijenio [[trampa|trampu]] te je ovo prva i osnovna funkcija novca. Uz upotrebu novca razmjena je lakša, brža, i sigurnija. Čovjek zahvaljujući novcu ne mora istovremeno prodavati i kupovati, već kupovinu može odložiti.
[[robna razmjena|Razmjena]] može biti domaća i međunarodna.
*U domaćoj razmjeni domaća [[valuta]] služi kao sredstvo razmjene.
*U međunarodnoj razmjeni, kao svjetski novac danas funkcionira nekoliko najjačih svjetskih valuta kao što su US [[Dolar]], [[Euro]] i sve više [[Kineski Juan]]. Odnosi između pojedinih valuta na međunarodnom tržištu ovise o stabilnosti pojedinih valuta, o [[ekonomska politika|monetarnoj politici]] pojedinih [[središnja banka|središnjih banaka]], te o [[bilanca plaćanja|bilanci]] međunarodne razmjene zemlje čiju valutu promatramo.
Stabilnost valute ovisi o stabilnosti privrede i o ispravno korištenim monetarno regulacijskim mehanizmima. Središnja banka može povećanjem količine [[novac|novca]] u opticaju namjerno rušiti tečaj vlastite valute na međunarodnom tržištu radi poticanja vlastite [[proizvodnja|proizvodnje]] i [[izvoz|izvoza]], a ako isto naprave i druge države može doći do [[valutni rat|valutnog rata]], nakon čega lako dolazi do [[trgovinski rat|trgovinskog rata]] i rasta [[protekcionizam|protekcionizma]]. Namjerno sniženje tečaja vlastite valute obično koriste [[država|države]] koje imaju visok [[vanjski dug]] i negativnu bilancu razmjene.
Na stabilnost valute mogu djelovati i međunarodni [[špekulacija (burza)|špekulanti]] valutama koji metodama [[financijska agresija|financijske agresije]] kupuju pojedine valute kako bi im digli [[devizni tečaj|tečaj]], nakon čega ju prodaju u cilju ostvarivanja visokih zarada. Ako pri tome imaju podršku vlastitih središnjih emisionih banaka od kojih posuđuju novac za ovakve operacije mogu ostvariti vrlo visoke [[dobit|profite]], te izazvati [[privredne krize]] u napadnutim državama, dok njihove države takvim postupcima podižu [[konkurencija|konkurentnost]] vlastite [[privredni sustav|privrede]].
===Sredstvo obračuna cijena===
Da bi se na [[tržište|tržištu]] formirala stabilna tržišna [[cijena]] raznih [[roba]], tako da se cijene svih roba mogu međusobno uspoređivati potreban je novac. Novac je omogućilo da ista roba u različitom [[prostor|prostoru]]i [[vrijeme|vremenu]] ima približno istu cijenu.
===Sredstvo plaćanja===
Ova funkcija novca omogućuje kupcima da se pojave na tržištu, a da istovremeno ništa ne prodaju. Prije [[izum|izuma]] novca ljudi su [[robna razmjena|razmjenu]] mogli vršiti samo[[trampa|trampom]] što je bilo vrlo teško čak i na lokalnom [[tržište|tržištu]], što je ljude prisiljavalo da većinu potrebnih stvari sami proizvode na nivou [[obitelj|obitelji]] ili [[pleme|plemena]]. U slučaju kad su željeli nešto kupiti morali su imati na [[zalihe|zalihi ]] nešto što bi [[vlasništvo|vlasnik]] željenog dobra htio uzeti u zamjenu.
===Sredstvo osiguravanja [[vrijednost robe|vrijednosti]]===
Ova funkcija novca omogućuje vlasnicima imovine da svoje [[kapital|kapitale]] pretvore u novac i tako imovinu sačuvaju od starenja i pada vrijednosti. Razvojem [[bankarstvo|bankarstva]] ova funkcija novca je sve više došla do izražaja, te je omogućila lakše prenošenje vrijednosti kapitala s jednog na drugo mjesto, te lakše čuvanje od krađe, kvarenja i sl. Ovo je bila jedna od najvažnijih funkcija novca u vrijeme [[zlatni standard|zlatnog važenja novca]], dok je uvođenjem nominalne vrijednosti papirnatog novca ova funkcija podložna volji monetarne vlasti. Ako proizvođači imaju prevelik utjecaj na monetarnu vlast ili ako vlada velika nezaposlenost [[središnja banka|monetarna vlast]] tiska velike količine novca što dovodi do [[inflacija|inflacije]], čime ova funkcija novca postaje sve manja. Ako na monetarnu vlast prevelik utjecaj imaju [[banka|bankari]], [[štednja|štediše]] i [[potrošač|potrošači]] tada se vodi politika jakog novca što može dovesti do [[deflacija| deflacije]], čime vrijednost novca jača, ali su posljedice porast [[uvoz|uvoza]], propadanje [[proizvodnja|proizvodnje]] i izvoza, porast nezaposlenosti što može dovesti do teških [[privredne krize|privrednih kriza]].
===Sredstvo reguliranja raspodjele===
Novac omogućuje ljudima bržu i lakšu raspodjelu zajedničke [[imovina|imovinu]]. Ovo vrijedi na nivou obitelji kad netko premine pa teško djeljivu imovinu treba podijeliti tako da ona fizički i dalje ostane cijela. [[poduzeće|Poduzeća]] sa više vlasnika novcem isplaćuju [[dobit|profit]] na [[dioničar|dioničare]] i ne moraju dijeliti samo poduzeće. Država kod raspodjele [[BDP]] na pojedine društvene [[ustanova|institucije]] i dijelove stanovništva zahvaljujući novcu može lakše ubrati [[porez]] koji tada može puno lakše podijeliti ciljanim skupinama, nego dok se porez ubirao u naturi, što je bilo puno skuplje i kod ubiranja i kod raspodjele.
===Sredstvo regulacije kreditnog poslovanja===
Ova funkcija novca omogućuje [[bankarstvo|bankarskim]] institucijama regulaciju [[potražnja|potražnje]] za pojedinim robama izmjenom [[kamatna stopa|kamatnih stopa]] i ostalih uvjeta za dobivanje [[kredit|kredita]]. Kreditni novac omogućuje osiguranje sredstava na onim mjestima gdje je najpotrebniji i gdje postoji najveća mogućnost oplodnje. Ovu funkciju novca moguće je i zloupotrijebiti ako pojedine [[gospodarstvo|privredne grane]] imaju prevelik utjecaj na banke, te preko njih potiču preveliku potražnju za vlastitim [[proizvod|proizvodima]], na štetu drugih privrednih grana, osobito sitnog [[poduzetništvo|poduzetništva]]. Kako bi se ovo spriječilo potrebna je poticati snažnu [[konkurencija|konkurenciju]] na bankarskom tržištu. U svakoj državi potreban je dovoljno velik broj velikih banaka kako bi mogle kreditirati velike [[investicija|investicije]], ali potreban je i veliki broj malih banaka za poticanje sitnog poduzetništva i obiteljskih gospodarstava. Kako bi se spriječile zloupotreba potrebno je imati i dovoljno banaka za različite vrste bankarskih poslova i različite vrste štediša - ulagača. Također je potrebno bankama ograničiti i borbu za štediše dizanjem kamatnih stopa na štednju što može dovesti do stvaranja [[financijske piramide]] koja završava propašću velikog broja [[investicija|ulagača]]. Također je potrebno imati najveći broj banaka u domaćem vlasništvu, pošto su banke u stanom vlasništvu sklone financirati prodaju proizvoda onih poduzeća s kojima su vlasnici banaka povezani bilo vlasničkim odnosima, bilo da su im posudili velike kredite, te su zbog toga zainteresirane za što sigurniju otplatu takvih kredita. Takve strane banke odobravaju uglavnom potrošačke kredite za kupovinu proizvoda iz vlastitih država, dok poduzetničke kredite za nove proizvodnje odobravaju vrlo nerado i u pravilu s vrlo nepovoljnim kamatnim stopama.
===Regulator cijena===
Novcem država može regulirati cijene robi tako da povećava ili smanjuje količinu novca na tržištu ovisno o svojim interesima. U vrijeme [[zlatni standard|zlatnog standarda]] novca država je mogla ovakvu regulaciju vršiti ako je imala dovoljnu rezervu u trezorima. Uvodeći nominalnu vrijednost država može potpuno slobodno regulirati opći razina cijene upotrebom [[makroekonomija|regulacijskih novčanih instrumenata]], kao što su eskontna kamatna stopa i obvezna stopa likvidnih rezervi u trezorima banaka. Novcem država može regulirati cijene svih roba kojima se cijena formira na [[tržište|tržištu]], može namjenskim kreditima prouzročiti rast ili pad cijena pojedinih roba te time može regulirati potražnju za robama čiji porast ili pad proizvodnje želi ubrzati ili usporiti. Jedino se [[monopol|monopoli]] mogu oteti djelovanju monetarnih mehanizama. Količina namjenskih kredita može se regulirati ili izmjenom [[kamatna stopa|kamatnih stopa]] ili izmjenom uvjeta za dobivanje kredita. Npr. država može iz primarne emisije kreditirati stambenu izgradnju, ili strateške [[infrastruktura|infrastrukturne]] objekte. Kamata na ovakve kredite može biti i 0%, a količina kredita se može regulirati izmjenom uvjeta za dobivanje kredita. Ako cijene opreme, građevinskog materijala, zemljišta i [[usluga]] počnu rasti uvjeti za kredite se otežavaju, a ako ove cijene padaju uvjeti za kredit se olakšavaju.
===Regulator privrednog razvoja===
Novcem država može regulirati privredni razvoj korištenjem [[središnja banka|monetarne politike]] i [[fiskalna politika|fiskalne politike]].
====Monetarna regulacija====
Monetarna politika nižim primarnim [[kamatna stopa|kamatnim stopama]] potiče opći privredni razvoj. [[tiskarstvo|Tiskanjem]] novca monetarna vlast može novac koristiti kao sredstvo neprimjetnog oporezivanja svih stanovnika s tim da visina ovog "poreza" ovisi o veličini raspoloživog novca u džepovima i na računima vlasnika. Ovo oporezivanje država vrši tako da uzima kredite od emisijske banke, ali ih ne vraća. Na taj način smanjuje se realna vrijednost imovine svim pravnim i fizičkim osobama koje posjeduju novac. Ako država na ovaj način poveća količinu novca na tržištu više od povećanja količine [[roba|robe]], dolazi do [[inflacija|inflacije]], a ako je ovo osnovni način [[financije|financiranja]] države može doći do galopirajuće inflacije.
Količina novca na tržištu može se izračunati ako poznajemo količinu banknota u opticaju, količinu novca na žiroračunima, tekućim računima i štednim knjižicama, ako znamo broj obrtaja novca, iznos odobrenih kredita te iznos dospjelih i naplaćenih rata. Povećanjem količine banknota, broja obrtaja i odobrenih kredita, te smanjenjem dospjelih rata količina novca na tržištu povećava se što izaziva inflaciju, a u obrnutom slučaju opada što izaziva [[deflacija|deflaciju]].
====Fiskalna regulacija====
Fiskalna vlast može državnim narudžbama razvijati točno određene privredne grane. Poreznom politikom, tj. vrstom poreza i različitim poreznim stopama fiskalna vlast može također pogodovati određenim privrednim granama i određenim dijelovima stanovništva, čime smanjuje dohodak i moć drugih privrednih grana i drugih dijelova stanovništva.
== Trampa prethodi trgovini ==
Line 53 ⟶ 114:
Smanji li se novčanoj jedinici vrijednost u odnosu prema valutama drugih zemalja i prema zlatu, nastaje devalvacija (latinski: ''devalvare'' = ''smanjiti vrijednost''). Njoj je suprotna revalvacija (latinski: ''revalvare'' = ''vratiti vrijednost''): povećanje vrijednosti vlastitoj valuti u odnosu na ostale.
==Zloupotreba novca==
Novcem se može poticati i dobro, a i zlo. Novcem svatko glasuje o dobru i o zlu svaki put kad nešto kupuje, ili prodaje.
Novac se može stjecati prodajom vlastitog rada, [[znanje|znanja]], [[vještina|vještina]] i [[iskustvo|iskustva]], a također se može stjecati iznajmljivanjem vlastite [[imovina|imovine]], čime se ostvaruje renta ili [[dobit|profit]]. To može biti dobro ili loše za ostale ljude.
Ako netko pri [[proizvodnja|proizvodnji]] zloupotrebljava druge ljude čini zlo. Ako [[zagađenje|zagađuje]] okolinu pri proizvodnji, [[promet|transportu]], skladištenju, prodaji, upotrebi ili odlaganju ostataka čini zlo. Ako prodavač pri prodaji svojih proizvoda ili usluga narušava [[moral|moralne]] ili [[zakon|zakonske]] norme čini zlo. Ako trgovac robu prodaje na dan odmora, a može ju prodavati drugim danima on svojim [[radnik|radnicima]] onemogućava tjedni odmor čime čini zlo.
I kod potrošnje novca može se činiti dobro ili zlo. Ako potrošač svoju [[plaća|plaću]] troši na [[šport|sportske susrete]] on otvara radno mjesto nekom sportašu, a ako plaću potroši u [[javna kuća|bordelu]] otvorio je radno mjesto nekoj bludnici. Ako [[pokroviteljstvo|sponzorira]] izgradnju neke [[crkva|crkve]] otvorio je radno mjesto nekom zidaru, a ako potroši u kockarnici otvorio je radno mjesto nekom profesionalnom kockaru. Ako kupuje uvoznu robu on otvara radno mjesto u inozemstvu, a ako kupuje domaću robu otvara radno mjesto svom susjedu. Ako blagdanom kupuje ono što je mogao kupiti drugi dan on radnike u trgovini sprječava u korištenju tjednog odmora čime čini zlo. Ako netko novac investira u novi pogon on otvara nova radna mjesta i čini dobro, a ako ga koristi za zadovoljenje samo [[hedonizam|vlastitih užitaka]] bez obzira što time može naštetiti drugima, on čini zlo. Dobro je biti [[investicija|investitor]] koji otvara nova radna mjesta, a loše je biti [[bogatstvo|bogataš]]koji novac koristi samo za vlastite užitke.
Novac je sam po sebi [[moral|moralno]] neutralan, ali i pri stjecanju i pri potrošnji može snažno poticati i dobro i zlo, što ovisi o vlasnicima novca. [[vlasništvo|Vlasnici]] sami o tom odlučuju te je to osnovno demokratsko sredstvo u svim [[režim|režimima]]; i u diktaturama i u [[demokracija|demokracijama]]. Država i na ovo osnovno sredstvo demokracije može snažno utjecati poreznom politikom, kreditnom politikom, a osobito [[propaganda|promidžbom]]. Kad [[mediji]] nešto pretvore u [[moda|modu]] to postaje tražena roba bez obzira na stvarnu fizičku korisnost.
Kod investiranja u proizvodnju dobro je novac koncentrirati u rukama najsposobnijih i najpoštenijih kako bi se najkorisnije upotrijebio, ali kod potrošnje dobro je što ravnomjernije ga rasporediti kako jedni ljudi ne bi mogli zloupotrebljavati druge. Uskladiti ova dva principa u distribuciji [[kapital|kapitala]] osnovni je zadatak svake [[politika|politike]].
== Numizmatika ==
| |||