Hrvatska demokratska zajednica: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
znatno proširio povijest, ispravio imena ... |
||
Redak 7:
|vođa =
|predsjednik = [[Andrej Plenković]]
|glavni tajnik = [[
|dužnosnik1 titula = Zamjenik predsjednika
|dužnosnik1 ime =[[Milijan Brkić]]<ref name=Predsjednistvo>{{citiranje www|url=http://www.hdz.hr/o-nama |naslov=Predsjedništvo |izdavač=Hrvatska demokratska zajednica |pristupljeno=26. lipnja 2016.}}</ref>
Redak 51:
}}
'''Hrvatska demokratska zajednica''' ('''HDZ''') je [[hrvatska]] [[politička stranka]] [[demokršćanstvo|demokršćanske]] orijentacije. Osnovana je [[17. lipnja]] [[1989.]], a njezin utemeljitelj je [[Franjo Tuđman]], ujedno i prvi predsjednik Hrvatske. HDZ je najmasovnija stranka u Hrvatskoj po broju članova i
== Povijest ==
Redak 69:
=== Faza stvaranja hrvatske države 1990. – 1995. ===
Glavni programski cilj stranke bio je uspostava demokratske, samostalne i suverene [[Republika Hrvatska|hrvatske države]] izvan [[SFRJ]]
== HDZ u doba Sanadera 2000. – 2009. ==
=== U oporbi i unutarstranački sukobi 2000. – 2003. ===
Odmah nakon gubitka izbora rasplamsali su se unutarstranački sukobi između dviju frakcija oko [[Vladimir Šeks|Vladimira Šeksa]] i [[Ivić Pašalić|Ivića Pašalića]]. Na Glavnom odboru održanom 5. siječnja 2000., tek dva dana nakon gubitka izbora za vršitelja dužnosti predsjednika stranke izabire se Vladimir Šeks te se nominira [[Mate Granić|Matu Granića]] za predsjedničkog kandidata. Na petom Općem Saboru održan u travnju 1990. za novog predsjednika HDZ-a izabran je [[Ivo Sanader]]. Sanader bio je kandidat Vladimira Šeksa i pobjedio je s 70% podrške njihovih izaslanika. Druga kandidatkinja, [[Ljerka Mintas-Hodak]], podržana od Ivića Pašalića, dobila je 20%, a [[Branimir Glavaš]] dobio je 10% podrške izaslanika. Za zamjenicu predsjednika izabrana je [[Maja Freundlich]]. Donesen je novi statut stranke. <br/ >
Tijekom 2000. - 2002. prevladaju unutarstranački sukobi koji kulminiraju sve do sedmog Općeg sabora održan u travnju 2002. godine. Na tom saboru istaknuta su tri kandidata za predsjednika stranke, uz Ivu Sanader, kandidat je njegov najveći suparnik Ivić Pašalić. Treća kandidatkinja bila je Maja Freundlich. Saboru su predvodili napeti unutarstranački izbori na svim razinama. Uoči sabora bile su malverzacije s popisom od 1.900 izaslanika, posebno izaslanika raznih zajednica i iseljeništva. Na Saboru pobjedio je Ivo Sanader s 51% glasova, poraženi protukandidat dobio je 47%, dok je Maja Freundlich ostvarila 2% podrške izaslanika. Za zamjenicu predsjednika izabrana je Jadranka Kosor, koja je pobjedila Ljerku Mintas Hodak.<br />
Na prvoj sjednici Središnjeg odbora održanoj 15. lipnja 2002. Sanader uspije smijenjiti Ivića Pašalića s dužnosti ravnatelja [[Zaklada hrvatskog državnog zavjeta|Zaklade hrvatskog državnog zavjeta]], te zatim pod točkom razno raspušta kompletnu organizaciju Mladeži HDZ-a koja je Sanaderu bila u oporbi. Predsjednišvo HDZ-a ubrzo isključuje Pašalića iz stranke te tijekom 2002. i 2003. raspušta Gradski odbor Grada Zagreba te daljnjih 10 županijskih organizacija u Hrvatskoj. No, u javnosti, vodećim medijima te od [[Europska pučka stranka|Europske pučke stranke]] Sanader dobiva podršku koja se tumači kao demokratizacija stranke s umjerenjim političkim profilom i otklonom od Tuđmanovog nacionalnog programa.
=== HDZ u doba premijera Sanadera 2003. – 2009. ===
Na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2003.|izborima 2003.]] HDZ ponovno pobjeđuje te vlada u koaliciji s manjim strankama i nacionalnim manjinama. Premijer postaje
HDZ je sa svojim partnerima HSS-om i HSLS-om na [[Lokalni i područni (regionalni) izbori u Hrvatskoj|lokalnim izborima]] [[2009.]] godine osvojio vlast u 13 [[Hrvatske županije|županija]] i 69 [[Dodatak:Popis gradova u Hrvatskoj|gradova]]. HDZ trenutačno ima deset [[župan]]a, dok njegov partner HSS ima tri.<ref>[http://www.jutarnji.hr/vijesti/izbori2009/detalji/art-2009,6,1,,165412.jl HDZ: Dobro smo prošli, ali Šuice su se zasitili]</ref> HDZ ima gradonačelnika u 57 [[Hrvatske općine i gradovi|gradova]] i načelnika u 232 [[Hrvatske općine i gradovi|općine]].<ref>[http://www.vecernji.hr/newsroom/news/croatia/Lokalni_izbori2009/3302583/index.do Nerazvijena mjesta i sela biraju HDZ, urbani glasači vjerni SDP-u]</ref> HDZ s partnerima ima većinu u 14 županijskih skupština.
12. ožujka 2014 na Županijskom sudu u Zagrebu je donesene nepravomoćna presuda u slučaju "Fimi Media" po kojoj HDZ mora vratiti nezakonito stečenih 24,2 milijuna kuna, te mora platiti 5 milijuna kazne.
=== HDZ nakon Sanadera ===
Ivo Sanader 1. srpnja 2009. iznenadno daje ostavku na dužnost predsjednika Vlade i predsjednika HDZ-a. Na Saboru stranke Jadranka Kosor javnim glasovanjem nasljeđuje Sanadera, a Sanader biva izabran počasnim predsjednikom stranke. Za zamjenika predsjednika izabran je [[Darko Milinović]], a za predsjedničkog kandidata [[Andrija Hebrang]]. Na predsjedničkim izborima u prosincu 2009. kandidat stranke doživljava debakl sa svega 14% glasova i ispada iz daljnje utrke za predsjednika Republike.
== Predsjednici stranke ==
Line 123 ⟶ 132:
|[[Datoteka:Andrej Plenković 2015 (cropped).jpg|100px]]
|[[Andrej Plenković]]{{-}}(r. 1970.)
|
|
|--
Line 184 ⟶ 193:
* [[Ivo Sanader]] (23. prosinca 2003. – 6. srpnja 2009.)
* [[Jadranka Kosor]] (6. srpnja 2009. – 23. prosinca 2011.)
* [[Andrej Plenković]] (listopad 2016. -)
== Stranke uklopljene u HDZ ==
Line 197 ⟶ 207:
* [[Zaklada hrvatskog državnog zavjeta]]
* [[Franjo Tuđman]]
* [[Ivo Sanader]]
* [[Jadranka Kosor]]
* [[Tomislav Karamarko]]
== Izvori ==
| |||