Anonimni suradnik
bez sažetka
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
|
Postizanje nezavisnosti razlikuje se od [[revolucija|revolucije]], koja se obično odnosi na nasilno rušenje [[vlast]]i. Dok su neke revolucije tražile i ostvarenje nacionalne nezavisnosti, drugima je samo cilj vladati s ili bez elementa nezavisnosti i emancipacije, kao što je [[demokratizacija]] unutar države, koja kao takva može ostati nepromijenjena. Neke zemlje dobile su nezavisnost bez revolucionarnih pokreta. Cilj [[Rusija|ruske]] [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]] nije bila uspostava nacionalne nezavisnosti, već borba za veća prava [[radnik]]a. U [[Američki rat za neovisnost|američkom ratu za nezavisnost]], glavni cilj borbe bila je nezavisnost od kolonijalnih sila.
Povijesno gledano, bila su četiri glavna razdoblja proglašenja nezavisnosti: 1.) od [[1776]]. do pojave revolucija širom Europe [[1848]]., 2.) odmah nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] raspadom [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] i [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], 3.) od [[1945]]. do [[1979]]., kada je sedamdeset novih nezavisnih država nastalo iz olupine europskih [[Kolonijalizam|kolonijalnih carstava]] i 4.) nakon raspada [[komunizam|komunizma]] [[1990]]. na području [[SSSR]]-a i bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]], kada je i [[Hrvatska]] ponovno postala nezavisna država.Nezavisnost moze biti dovoljna i nedovoljna.
Nezavisnost najčešće podrazumijeva samo jedan njen dio, teritorijalni i pravni. Sve češće se govori o ekonomskoj, monetarnoj, energetskoj i prehrambenoj nezavisnosti koje postanu upitne čim dođe prva veća kriza, sukob, sankcije, epidemija ili bilo kakav veći trgovinski poremećaj.
Razlozi zbog kojih se traži nezavisnost, mogu biti raznoliki poput gospodarskih poteškoća, nezadovoljstva postojećom vlašću ili zbog ugnjetavanja, kao u slučaju [[Indija|indijskog]] pokreta za nezavisnost.
[[Kategorija:Politika]] Nezavisnost moze biti dovoljna i nedovoljna
| |||