Razlika između inačica stranice »Povijest Azerbajdžana«

Nadir Šah je ubijen [[1747.]] godine,a nakon njegove smrti Perzijsko Carstvo pod vlašću [[Afšaridsko Carstvo|Afšarida]] se raspada. Nekoliko muslimanskih kanata, koji su ustanovljeni tijekom Safavida i Afšarida, stiču različite oblike neovisnosti. Bivši [[eunuh]] Agha Muhammad, kralj [[Kadžarsko Carstvo|Kadžara]], mogao se sada okrenuti ka obnovi udaljenih provincija Safaviskog i Afšaridskog Carstva. Vraćajući se u [[Teheran]] u proljeće [[1795.]] godine, okupio je snagu od oko 60.000 konjanika i pješaštva, te u mjesecu svibnju ([[Zu-l-ka'de]] po islamskom kalendaru), krenuo na Azerbajdžan, s namjerom vratiti svih izgubljenih područja od Osmanlija i Rusa, uključujući i zemlje između rijeka Kure i Arasa, koje je nekad bilo pod iranskom kontrolom. Ovo područje obuhvaćalo je niz nezavisnih kanata, među kojima su najvažniji bili Karabakh s glavnim gradom [[Šuša|Šušom]], Gandža s glavnim gradom [[Gäncä|Gäncom]], [[Širvan]]om preko Kure s glavnim gradom [[Šamahi]]jem, te na sjeverozapadu kršćanska [[Gruzija]] (Gurdžistan) s glavnim gradom [[Tbilisi]]jem, te preostali pod nominalnom perzijskom vlašću. Kanati su neprestalno sudjelovali u međusobnim borbama, ali su im prijetile i opasnosti izvana. Najmoćniji među sjevernim kanovima bijaše [[Fateh Ali-šah Kadžar]] (umro [[1783.]]), koji je uspio ujediniti većinu susjednih kanata pod njegovu vlast.
 
=== Prijelaz od iranske do ruske vladavine ===
Nakon što je poraženo od Rusije, [[Kadžarsko Carstvo]] bilo je prisiljeno potpisati mirovni [[Ugovor iz Gulistana|ugovor u Gulistanu]] [[1813.]] godine, kojim je priznalo gubitak [[Dagestan]]a, [[Gruzija|Gruzije]] i većinu teritorija Azerbajdžana u korist Rusije. Lokalni kanati su ili ukinuti ili su se našli pod ruskim patronatom. Još jedan [[Rusko-perzijski rat (1826.-1828.)|rusko-perzijski rat]] doveo je do još jednog teškog sloma iranske vojske. Nakog [[Ugovor iz Turkmandžaja|ugovora iz Turkmandžaja]], Rusima pripadaji i preostala kavkaska područja: Nahičevan, Tališki kanat i današnja Armenija. Tim ugovorom su uspostavljene današnje granice Armenije i Irana, te je područje današnjeg Azerbajdžana kreirano od integralnih dijelova Irana koje je Rusija uzela tijekom 19. stoljeća. Područje sjeverno od rijetke Aras, među kojima je i teritorij današnjeg Azerbajdžana, bio je iranski teritorij koji su Rusi zauzeli u 19. stoljeću.<ref>Swietochowski, Tadeusz (1995). Russia and Azerbaijan: A Borderland in Transition. Columbia University Press. str. 69, 133. ISBN 978-0-231-07068-3.</ref><ref>L. Batalden, Sandra (1997). The newly independent states of Eurasia: handbook of former Soviet republics. Greenwood Publishing Group. str. 98. ISBN 978-0-89774-940-4</ref><ref>E. Ebel, Robert, Menon, Rajan (2000). Energy and conflict in Central Asia and the Caucasus. Rowman & Littlefield. str. 181. ISBN 978-0-7425-0063-1.</ref><ref>Andreeva, Elena (2010). Russia and Iran in the great game: travelogues and orientalism (reprint ed.). Taylor & Francis. str. 6. ISBN 978-0-415-78153-4.</ref><ref>Çiçek, Kemal, Kuran, Ercüment (2000). The Great Ottoman-Turkish Civilisation. University of Michigan. ISBN 978-975-6782-18-7</ref><ref>Ernest Meyer, Karl, Blair Brysac, Shareen (2006). Tournament of Shadows: The Great Game and the Race for Empire in Central Asia. Basic Books. str. 66. ISBN 978-0-465-04576-1.</ref>
 
Kao direktan rezultat ruske aneksije iranskog teritorija koji uključuje današnju Republiku Azerbajdžan, nastala je podjela azerbajdžanskog naroda između Azerbajdžana i Irana.<ref>Swietochowski, Tadeusz. [https://books.google.nl/books?id=EPP3ti4hysUC&pg=PA104&dq=russo-persian+wars+parted+the+azerbaijanis&hl=nl&sa=X&ved=0CCAQ6AEwAGoVChMI07TdyuWVxgIV5EvbCh2SvQDL#v=onepage&q=russo-persian%20wars%20parted%20the%20azerbaijanis&f=false ''Eastern Europe, Russia and Central Asia 2003''] Taylor and Francis, 2003. ISBN 1857431375 str. 104</ref> Ruska osvajanja koja su uslijedila nakon toga, dovela su su do progona muslimana do novouspostavljene granice Irana, a koji je uključivao mnoge Azere sjeverno od rijeke Aras. Od početka ruske administracije, car se nije značajno miješao u lokalne poslove i migracije kršćana u Azerbajdžanu bile su minimalne. Kao rezultat katastrofalnog potresa 1858. godine, glavni grad istočne provincije je prebačen iz [[Šamahi]]ja u [[Baku]], koji postaje sve značajniji u to vrijeme.
 
Nakon što se Rusija uključila u [[Prvi svjetski rat]], ponovno su porasle socijalne i ekonomske napetosti. [[Ruska revolucija]] [[1917.]] godine, u konačnici je dovela do dodjele prava lokalnom stanovništvu na teritorij koji danas predstavlja Azerbajdžan, ali je ta autonomija dovela i do etničkih sukoba između Azera i Armenaca.
 
== Azerbajdžanska Demokratska Republika ==
649

uređivanja