Razlika između inačica stranice »Povijest Azerbajdžana«

S britanske vikipedije
(S britanske vikipedije)
 
[[Datoteka:Median_Empire.jpg|mini|desno|200px|Medijsko Carstvo]]
Za Kavkaske Albance se smatra da su najstariji stanovnici Azerbajdžana.<ref name="ISBN 2">Historical Dictionary</ref> Rani osvajači, uključujući i Skite, pojavili su se u 9. stoljeću p.n.e.<ref name="Library of Congress Azerbaijan">[http://lcweb2.loc.gov/frd/cs/aztoc.html Azerbaijan] – ''US Library of Congress Country Studies'' (preuzeto 22. studenog 2016).</ref> Južni Kavkaz su osvojili [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|Ahemenidi]] oko 550. godine p.n.e. Za vrijeme tog razdoblja, Azerbajdžanom se širi [[zoroastrizam]]. Ahemenide je porazio [[Aleksandar Veliki]] 330. godine p.n.e. Nakon pada [[Seleukovići|Seleukovića]] u [[Perzija|Perziji]] 247. godine p.n.e., [[Armensko Kraljevstvo (stari vijek)|Armensko kraljevstvo]] uspostavlja kontrolu nad dijelovima modernog Azerbajdžana, između 190. godine p.n.e. i [[428.]] godine naše ere.<ref name="Library of Congress Armenia">[http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+am0014) "Armenia-Ancient Period"] – ''US Library of Congress Country Studies'' (preuzeto 22. studenog 2016)</ref><ref name="Strabo Geography">[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?doc=Perseus%3Atext%3A1999.01.0198&layout=&loc=11.14.1 Strabo, "Geography"] – ''Perseus Digital Library'', Tufts University (preuzeto 22. studenog 2016).</ref> To Armensko kraljevstvo, kojim je vladala dinastija [[Arsakidi (Armenija)|Arasakida]] bila je ogranak istoimene dinastije u [[Partsko Carstvo|Partskom Carstvu]]. Pod Partskim Carstvom Azerbajdžan se nalazio dugo stoljeća. Kavkaski Albanci osnovali su svoje kraljevstvo u 1. stoljeću p.n.e. , koje je u velikoj mjeri bilo nezavisno, doduše kao vazalna država, sve dok Partsko Carstvo nisu svrgnuli [[Sasanidsko Perzijsko Carstvo|Sasanidi]] i učinili Kakvasku Albaniju provincijom [[252.]] godine.<ref name=autogenerated2>str. 38</ref><ref>James Stuart Olson. ''An Ethnohistorical Dictionary of the Russian and Soviet Empires''. ISBN 0-313-27497-5</ref><ref>[http://www.britannica.com/eb/article-32148 ''Encyclopaedia Britannica'']</ref> Vladar Kavkaske Albanije, kralju Urnair, službeno je prihvatio [[kršćanstvo]] kao državnu religiju u 4. stoljeću, a Albanija će ostati kršćanska država sve do 8. stoljeća. Kavkaska Albanija zadržala je svoju monarhiju sve dok je bila u potpunosti podređena Sasanidskoj Perziji. Sasanidska kontrola završila je njihovim porazom od [[islam|muslimana]] [[Arapi|Arapa]] [[642.]] godine, pa je cijelo carstvo, uključujući i Azerbajdžan, osvojen u njihovom pohodu na Perziju. <ref name="Library of Congress Iran">"Islamic Conquest."</ref>
 
Sukcesivne migracije i naseljavanja euroazijskih i centralnoazijskih nomada su se nastavila, a provlače kroz povijest Kavkaza od Sasanidskog Carstva do pojave Azerskih Turaka u [[20. stoljeće|20. stoljeću]]. Među iranskim nomadima koji su upadali u Azerbajdžan bili su [[Skiti]], [[Alani]] i [[Kimerijci]]. Altajski nomadi, poput [[Hazari|Hazara]] i [[Huni|Huna]], upali su tijekom Hunske i Hazarske ere. Zidovi i utvrde Darbanda izgrađeni su tijekom Sasanidske ere kako bi blokirali nomade koji su dolazili sa sjevernog Kavkaza. Međutim, takva naselja nisu bila stalnog tipa.<ref name="ISBN 5">str. 385–386</ref>
 
== Antika ==
 
=== Kavkaska Albanija, Partsko Carstvo i Sasanidska osvajanja ===
Albansko kraljevstvo je nastojalo okupiti narode s izraženim kavkaskim identitetom u veliko carstvo. Međutim, u 2. ili 1. stoljeću p.n.e., Armenci su znatno smanjili albanska područja osvajanjem područja Karabakha i Utika, koja su bila naseljena raznim albanskim plemenima poput [[Udini|Udina]], [[Gargarini|Gargarina]] i Kaspijcima. Do tog vremena, granica Armenije i Kavkaske Albanije bila je na rijeci [[Kura (rijeka)|Kuri]].<ref>Vidi: [http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Strab.+11.1.1 Strabo, ''Geography''], 11.5 (English ed. H.C. Hamilton, Esq., W. Falconer, M.A.); also: [http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Plin.+Nat.+6.11 Pliny the Elder, ''The Natural History''], (eds. [[John Bostock (physician)|John Bostock]], [[Henry Thomas Riley]]).</ref><ref>Hewsen, Robert H. ''Armenia: a Historical Atlas''. Chicago, Illinois: University of Chicago Press, 2001</ref>
 
[[Datoteka:Qobustan_inscription.jpg|mini|desno|200px|Natpis na stijeni u Gobustanu]]
Područje je postalo poprište ratova kada su Rimljani i Parti širili svoja područja djelovanja. Velik dio Albanije se nakratko našao pod dominacijom rimskih legija [[Pompej Veliki|Pompeja Velikog]]. Parti su kontrolirali jug Albanije. Do danas je očuvan isklesan natpis na jednoj stijeni, za koji se vjeruje da je najstariji očuvani istočno-rimski natpis, a nalazi se u [[Gobustan]]u, jugozapadno od Bakua. Zapis je ostavila XII '"Zgromljena legija" ''(Legio XII Fulminata)'', u vrijeme cara [[Domicijan]]a. Postupno, Kavkaska Albanija dolazi pod kontrolu Parta.
 
Nakon podjele Albanije između Perzije i [[Bizant]]a [[387.]] godine, albanski kraljevi vratili su kontrolu nad provincijama Uti i Artsakh, jer su ih Sasanidski kraljevi nagradili zbog njihove odanosti Perziji.<ref>M. Chaumont, [http://www.iranicaonline.org/articles/albania-iranian-aran-arm "Albania, Ancient country in Caucasus"] ''Encyclopaedia Iranica''</ref>
 
Srednjevjekovni armenski povjesničari, kao što su Movses Khorenatsi i Movses Kaghankatvatsi pišu da su se Albanci preobratili na [[kršćanstvo]] u [[4. stoljeće|4. stoljeću]], ponajviše naporima [[Grgur Prosvjetitelj|Grgura Prosvjetitelja]].<ref name="ReferenceB">Moses Khorenatsi. ''History of the Armenians'', translated from Old Armenian by Robert W. Thomson. Harvard University Press, 1978</ref><ref>Movses Kalankatuatsi. ''History of the Land of Aluank'', translated from Old Armenian by Sh. V. Smbatian. Yerevan: Matenadaran (Institute of Ancient Manuscripts), 1984</ref> Albanski kralj Urnair prihvatio je kršćanstvo, a krstio ga je sam Grgur. Proglasio je kršćanstvo kao službenu religiju svog kraljevstva. No, kršćanstvo se širili Albanijom postupno. Mnogi su ostali štovatelji zoroastrizma, sve do perzijskih osvajanja.
 
== Srednji vijek ==
 
=== Seldžuci i države sljednice ===
[[Datoteka:Map of expansion of Caliphate.svg|mini|desno|200px|Godine kalifata {{legenda|#a1584e|Muhammad, 622.–632.}} {{legenda|#ef9070|[[Rašidunski kalifat]], 632.–661.}} {{legenda|#fad07d|[[Omejidski kalifat]], 661.–750.}}]]
Seldžučko razdoblje azerbajdžanske povijesti možda je i značajnije od arapskog osvajanja, jer je pomoglo oblikovati etno-lingvističku nacionalnost modernih azerskih Turaka.
 
 
=== Kanati 18. i 19. stoljeća i prisilno pripajanje Rusiji ===
[[Datoteka:Molla2.jpg|mini|desno|200px|Slika iz kadžarske ere, ''[[Mula (islam)|Mule]] na iranskom dvoru'']]
Dok je građanski sukob zahvaćao Iran, većinu Azerbajdžana su bilo okupirali Turci (1722.-1736.) U međuvremenu, za vrijeme vladavine [[Petar Veliki|Petra Velikog]], primorski pojas duž [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]], nakratko dolazi pod rusku vlast. Nakon raspada Safavidskog Carstva na vlast dolazi Nadir Šah Afšar (Nadir Guli Bey), iranski vojni stručnjak [[Turkijski narodi|turkijskog]] porijekla. On je preoteo kontrolu nad Iranom, [[1729.]] godine zauvijek je protjerao Afganistance i nastavio je dalje s ambicioznim vojnim pohodima, osvajajući područja ka istoku do Delhija, imajući želju osnovati još jedno veliko perzijsko carstvo. Ne jačanje njegove perzijske baze ozbiljno iscrpljuje njegovu vojsku. Nadir je imao efektivnu kontrolu nad šahom [[Tahmasp II.|Tahmaspom II]], a potom je vladao kao regent [[Abas III|Abasa III.]], sve do [[1736.]] godine, kada je i sam okrunjen kao šah. Njegova krunidba održala se u [[Muganska nizina|Muganskoj nizini]], sadašnjem teritoriju Azerbajdžana. Nader je bio vojni genij. Osvojio je golema područja: Kavkaz, Mezopotamiju, dijelove Anadolije, velike dijelove centralne Azije, a u svom pohodu na [[Mogulsko Carstvo]] potpuno je opustošio i opljačkao njihovu prijestolnicu Delhi, te odnio veliko blago sa sobom u Perziju. Ipak, njegovo carstvo je bilo kratkotrajno, ali se svejedno smatra posljednjim velikim vladarem Azije.
 
 
U travnju 2003. godine, Hejdar Alijev se razbolio, pa je premješten u Sjedinjene države na liječenje, gdje je i umro [[12. prosinca]] iste godine. Nakon njegove smrti provedeni su još jedni kontroverzni izbori, na kojima je pobijedio njegov sin, [[Ilham Alijev]]. Izbore su karakterizirala brojna nasilja i kritike stranih promatrača. Također je povijedio i na drugim izborima, održanim 2008. godine, na kojima je odnio 87% glasova, jer su opozicijske stranke bojkotirale izbore. Na ustavnom referendumu 2009. godine ukinuta su ograničenja u broju mandata za predsjednika, a ograničena je sloboda tiska.
 
== Vanjske poveznice ==
* [http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/country_profiles/1235740.stm Timeline starting in 1828] sa BBC News
* [http://lcweb2.loc.gov/frd/cs/aztoc.html A Country Study: Azerbaijan] Ožujak 1994 , Izvješće U.S. [[Library of Congress]]a
* [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Azerbaijan:_Primary_Documents History of Azerbaijan: Primarni dokumenti]
* [http://www.rulers.org/rula2.html#azerbaijan List of rulers] Popis vladara sa ''Rulers.org''
* Gasimov, Zaur:"A Short Sketch of One Century of Azerbaijani Historical Writing" na [http://www.laender-analysen.de/cad/pdf/CaucasusAnalyticalDigest08.pdf ''Caucasus Analytical Digest No. 8'']
* [https://www.youtube.com/watch?v=b1EgnZi5ZY4] Povijest Azerbajdžana 1. dio (na ruskom jeziku)
* [https://www.youtube.com/watch?v=64LjjTkgg88] Povijest Azerbajdžana 2. dio (na ruskom jeziku)
* [https://www.youtube.com/watch?v=vQUiWZo65aI] Povijest Azerbajdžana 3. dio (na ruskom jeziku)
 
== Reference ==
649

uređivanja