Inačica od 22. studenoga 2016. u 15:04 uredi Soljenko (razgovor \| doprinosi) 4.919 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 22. studenoga 2016. u 15:06 uredi ukloni ovu izmjenu Soljenko (razgovor \| doprinosi) 4.919 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 22: Izgrađena je u kasnijem srednjem vijeku, početkom 14. stoljeća. Nalazila se na brijegu ponad grada. Pripadala je redovnicima [[franjevci\|franjevcima]]. <ref name="FST">[https://web.archive.org/web/20081230023347/http://www.fst.ba/zupe/zvornik_povijest.php Franjevački samostan sv. Petra i Pavla - Tuzla] ''Župa Srca Isusova - Zvornik'' (pristupljeno 7. lipnja 2016.)</ref><ref name="kczs-zvornik">[http://www.kczs.ba/zvornik/ Katolička crkva Župa Srca Isusova - Zvornik (Srebrenica)] ''Zvornik'' (pristupljeno 10. lipnja 2016.)</ref> [[Bartol Pizanski]] zabilježio je ovaj samostan u [[mačvanska kustodija\|mačvanskoj]] [[kustodija\|kustodiji]] kao locum Sanctae Mariae de Campo (Campanili). Po zvoniku samostana nazvalo se naselje Zvonik.<ref name="kczs-zvornik"/> Samostan je uz onaj u [[franjevački samostan i crkva sv. Marije u Srebrenici\|Srebrenici]], [[Ljubovija\|Ljuboviji]] i [[Teočak\|Teočaku]] bio najvažniji samostan u Bosni. U crkvi se nalazila čudotvorna slika Crne ili Radosne Gospe. Osmanska osvajanja značila su prenamjenu. <ref name="FST"/><ref name="Gradovrh mora">[http://www.hrvatskarijec.rs/vest/A16462/Gradovrh-mora-ponovno-ozivjeti/ Hrvatska riječ] ''Gradovrh mora ponovno oživjeti. Tuzlanski i bački katolici povezani čuvenom slikom Gospe Gradovrške'', 7. ožujka 2008. (pristupljeno 11. lipnja 2016.)</ref> Srušen je za progona katolika i iskorjenjivanja katoličanstva u Bosni i Hercegovini za vrijeme vladavine Sulejmana Veličanstvenog. Iskorjenjivanje je sprovodio bosanski namjesnik [[Gazi Husrev -beg]]. Sulejman je poduzeo šest vojni, 1526., 1529., 1532., 1541.-1547., 1555.-1562. i 1566. godine. Zvornički samostan nije preživio pohod 1532. godine. Uslijedila je odmazda Osmanlija zbog neuspjela pohoda. Pogranični krajevi prema Austriji, u koje su spadali Usora i Soli, pretrpjeli su spaljivanje katoličkih sakralnih objekata i progon katolika. Franjevci iz samostana su protjerani, samostan spaljen, a crkvu sv. Duha pretvorili u džamiju. Crkva sv. Duha<ref name="Povijesni zbornik">{{cite journal \| url = http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=115514&lang=hr \| language = \| title = Usora i Soli u prva dva stoljeća turske prevlasti \| authors = Pavo Živković, Marija Brandić \| journal = Povijesni zbornik: godišnjak za kulturu i povijesno nasljeđe \| volume = 1 \| number = 1-2 \|date=May 2007 \| issn = 1846-3819 \| publisher = Filozofski fakultet u Osijeku \| pages = 58–60 \| accessdate = 22. studenoga 2016.}}</ref> je godine 1533. pretvorena u džamiju Fethiju ("osvojena"). Iste je godine Gospina slika prenesena na [[Franjevački samostan Gradovrh\|Gradovrh]]. Samostan je iste godine porušen i napušten, a franjevci su preselili u samostan na Gradovrh iznad Tuzle.<ref name="FST"/><ref name="Gradovrh mora"/> Crkvi u Zvorniku je dograđen [[minaret]]. Narednih tri i pol stoljeća bila je [[džamija]]. [[Zaposjedanje BiH 1878.]] donosi nove okolnosti, dolazak katoličke vlasti. Dotad ova crkva prenamijenjena u džamiju više nije bila u uporabi kao džamija. Već dvije godine poslije, 1880., zvornički načelnik Mujaga Alispahić dao je dopuštenje za povratak objekta katolicima. <ref name="kczs-zvornik"/>

Franjevački samostan i crkva sv. Marije u Zvorniku: razlika između inačica