Foča: razlika između inačica

Turske prethodnice u Foči bili su prvi odredi turske konjice koji su u ovo područje počeli prodirati i dalje na zapad, u Bosnu. Bilo je to nedugo iza kosovskog boja, nešto prije [[1416.]] godine. Povjesničari danas dopuštaju mogućnost da su Osmanlije zauzeli Hotču 1416. i 1435., no i naglašavaju da su se vjerojatno i brzo povukli iz tih krajeva, kao što je bilo i s Hodidjedom i Vrhbosnom u središnjoj Bosni. Izvjesno je da je još 1465. Hotča bila u vlasti [[Sandalj Hranić|Sandalja Hranića]].<ref name="Bejtić28"/> Najstarija bosanska džamija u [[Ustikolina|Ustikolini]], Turhan Emin-begova džamija, sagrađena je 15 godina prije pada Bosanskog Kraljevstva, [[1448.]] godine. To je najstarija džamija u BiH. U Hotči je prvi džamiju sagradio hercegovački sandžak-beg Hamzabeg. Osmanlije su Foču zauzele 1463. godine osvajanjima sultana Mehmeda III. koji je prešao Drinu kod Foče. Tada je tamošnja stara katolička crkva pretvorena je u Carevu džamiju. Pri pretvaranju u džamiju ove trobrodne bazilike unutrašnjost je bila poprilično izmijenjena, a vanjsku su zidovi ostali netaknuti.<ref>[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20070415/bih01.asp Slobodna Dalmacija] Danijel Ivanković: Od katoličkih crkava do carevih džamija, nedjelja, 15.4. travnja 2007.</ref> 1465. Isa-beg Isaković napada područje hercega Stjepana koji je vladao južno od Foče. Isakovićev je pohod bio uspješan i Foča je postala sjedište Hercegovačkog sandžaka. Za razliku od nekih drugih djelova BiH, u Podrinju je bila velika islamizacija. S osmanskim su osvajačima kao pomoćne postrojbe došle sve veće skupine neslavenskih, nomadskih Vlaha. Većina njih bila je pravoslavne vjere. Prihvatili su jezik slavenske većine. Osmanlije su te Vlahe većinom naseljavale na ruralna pogranična područja.