|
[[Datoteka:Ohm3.gif|mini|Georg Simon Ohm]]
'''Georg Simon Ohm''' ([[Erlangen]], [[16. ožujka]] [[1787]]. - [[München]], [[7. srpnja]] [[1854]].), [[Njemačka|njemački]] fizičar. Istaknuo se radovima s područja [[elektricitet]]a i [[magnetizam|magnetizma]]. Formulirao je zakon prema kojem je [[jakost struje]] koja prolazi vodičem proporcionalna [[napon]]u i obrnuto proporcionalan [[Električni otpor|otporu]] ([[Ohmov zakon]]).<ref>[http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=28498 Enciklopedija LZMK, članak "Ohm, Georg Simon"] (pristupljeno 16. prosinca 2013.)</ref> Proučavao je nastajanje topline u [[Električni vodič|vodiču]] kojimot protječe [[struja]], a bavio se različitim problemima s područja [[akustika|akustike]].
[[SI izvedene jedinice|Mjerna jedinica]] [[Ohm]] ('''Ω''') kojom se iskazuje vrijednost [[električni otpor|električnog otpora]] nazvana je po njemu. Istraživao je i u području akustike, [[optika|optike]], [[metal]]ačovjek koji se sam školovao na visokoj razini, ite [[matematika|matematike]].
Karl von Langsdorf Christian napustio Sveučilište u Erlangenu početkom 1809 uzeti jedan post na Sveučilištu u Heidelbergu i Ohm bi volio da su otišli s njim u Heidelbergu za ponovno pokretanje njegov matematički studij. Langsdorf, međutim, preporuča Ohmu da nastavi sa svojim studijama matematike na svoje, savjetovanje Ohm za čitanje djela Euler, Laplace i Lacroix. Umjesto nevoljko Ohm uze njegov savjet, ali on je napustio svoju dužnost u nastavno Gottstadt bei Nydau ožujka 1809 postati privatni učitelj u Neuchâtel. Za dvije godine provodi njegove dužnosti kao učitelj, a on je potom Langsdorf savjet i nastavio svoj privatni studij matematike. Tada je u travnja 1811 vratio na Sveučilištu u Erlangenu.stud▼
== Životopis ==
{{stilska dorada}}
{{izvor}}
Georg Simon Ohm rođen u protestantskoj obitelji u Erlangenu, Brandenburg-Bayreuth (tada dio Svetog Rimskog Carstva), sin Johanna Wolfganga Ohma, bravara i Marije Elizabeth Beck, kći krojača u Erlangenu. Iako su njegovi roditelji nisu bili formalno obrazovani, Ohmov otac je bio ugledan čovjek koji se sam školovao na visokoj razini, te je bio u mogućnosti da njegovim sinovima pruži izvrsnu edukaciju svojim vlastitim učenjem. Od sedmero djece iz obitelji samo su troje preživjeli do odrasle dobi: Georg Simon, njegov mlađi brat Martin, koji je kasnije postalo poznati matematičar, i njegova sestra Elizabeth Barbara. Majka mu je umrla kad je imao deset godina.
Od ranog djetinjstva, Georg i Martin su učili od svog oca koji ih je doveo do visokog standarda iz matematike, fizike, kemije i filozofije.
Ohmov otac, zabrinut što mu sin troši svoje edukacijske mogućnosti, poslan Ohm u Švicarsku. Tu je u rujna 1806 Ohm prihvatio poziciju kao učitelj matematike u školi u Gottstadt bei Nidau.
▲Karl von Langsdorf Christian napustio Sveučilište u Erlangenu početkom 1809 uzeti jedan post na Sveučilištu u Heidelbergu i Ohm bi volio da su otišli s njim u Heidelbergu za ponovno pokretanje njegov matematički studij. Langsdorf, međutim, preporuča Ohmu da nastavi sa svojim studijama matematike na svoje, savjetovanje Ohm za čitanje djela Euler, Laplace i Lacroix. Umjesto nevoljko Ohm uze njegov savjet, ali on je napustio svoju dužnost u nastavno Gottstadt bei Nydau ožujka 1809 postati privatni učitelj u Neuchâtel. Za dvije godine provodi njegove dužnosti kao učitelj, a on je potom Langsdorf savjet i nastavio svoj privatni studij matematike. Tada je u travnja 1811 vratio na Sveučilištu u Erlangenu.
== Zakoni ==
Grundlinien zu einer zweckmäßigen Behandlung der Geometrie als höheren Bildungsmittels an vorbereitenden Lehranstalten / entworfen (Guidelines for an appropriate treatment of geometry in higher education at preparatory institutes / notes)
Erlangen : Palm und Enke, 1817. - XXXII, 224 S., II Faltbl. : graph. Darst.Earbeitet (PDF, 11.2The MB)
Die galvanische Kette : mathematisch bearbeitet (The Galvanic Circuit Investigated Mathematically)
Berlin : Riemann, 1827. - 245 S. : graph. Darst.
NürnbergElemente :der Schrag, 1849. - XII, 590 S. -ana (Ohm, Georg S.: Beiträge zur Molecular-Physik ; 1) ▼Elemente der analytischen Geometrie im Raume am schiefwinkligen Coordinatensysteme (Elements of analytic geometry concerning the skew coordinate system)
▲Nürnberg : Schrag, 1849. - XII, 590 S. - (Ohm, Georg S.: Beiträge zur Molecular-Physik ; 1)
Grundzüge der Physik als Compendium zu seinen Vorlesungen (Fundamentals of physics: Compendium of lectures)
Nürnberg : Schrag, 1854. - X, 563 S. : Ill., graph. Darst. Erschienenenen: Abth. 1 (1853) - 2 (1854)
== Izvori ==
== Vanjske poveznice ==
* [http://www
* [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=44870 Hrvatska enciklopedija, članak "Ohm, Georg Simon"]
*{{jezikk|en}} [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/426058/Georg-Simon-Ohm Enciklopedija Britannica, članak "Georg Simon Ohm"]
{{Mrva-biog-znan}}
| 