Tora: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 188.127.103.166 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Ilkov2 |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
[[Datoteka:Köln-Tora-und-Innenansicht-Synagoge-Glockengasse-040.JPG|mini|[[Sefer Torah]] koja se nalazi u sinagogi Glockengasse u [[Köln]]u]]
Termin '''Tora''' (hebrejski: תּוֹרָה, "pouka", "poučavanje" ili "uputa," riječ je nemoguće prevesti no približno se može objasniti riječima Zakon i Nauk; biblijsko Petoknjižje), ili Pentateuh, u cjelovitosti se odnosi na osnovne [[židovstvo|židovske]] zakonske i [[etika|etičke]] religiozne tekstove. Kada se ne koristi određeni član obično se odnosi na "Sefer Tora" (ספר תורה ", knjiga Tora") ili Tora svezak, pisan na [[pergamena|pergameni]] na formalan, tradicionalan način, a pisao ga je posebno osposobljen pisar.
Tora je najsvetija od svih svetih knjiga i spisa u [[židovstvo|židovstvu]]. To je prvi od tri dijela [[Tanakh|Tanakha]] (hebrejske Biblije), osnova je vjerskih dokumenata židovstva i podijeljena je u pet knjiga, čija su imena na hrvatskom [[Knjiga Postanka]], [[Knjiga Izlaska]], [[Levitski zakonik]], [[Knjiga Brojeva]], i [[Ponovljeni zakon]], prema nihovim temama (njihova hebrejska imena, Bereshit, תיבשאר, Shemot מותש, Vayikra ארקיו, Bamidbarר ב דמב i Devarim םירבד su izvedeni od njihovih početnih stihova ). Tora sadrži niz književnih vrsta, uključujući [[alegorija|alegorije]], povijesne pripovijesti, [[poezija|poeziju]], rodoslovlja, i izlaganja različitih zakona. Prema [[rabin|rabinskoj]] tradiciji, Tora sadrži 613 [[mitzvot]] (מצוות, "zapovijedi"), koje su podijeljene u 365 negativnih i 248 pozitivnih naredbi. U rabinskoj književnosti, riječ "Tora" označava i pisani tekst, " Tora Šebihtav "( תורה שבכתב ," zapisana Tora ), kao i usmenom predajom," Tora Šebe'al Peh "( תורה שבעל פה ," usmena Tora ). Usmeni dio koji se sastoji od tradicionalnih tumačenja i proširenja, a koji se prenosio sa koljena na koljeno sada utjelovljen u [[Talmud|Talmudu]] i [[Midraš|Midrašu]].
Line 10 ⟶ 9:
==Značenje i imena==
Riječ "Tora" na hebrejskom je izvedena iz korijena ירה koji u hifil konjugaciji znači "učiti" (usp. Lev. 10,11). Značenje riječi je, dakle "nauk", "doktrina", ili "uputa", inače opće prihvaćeni "zakon" ostavlja krivi dojam. Drugi konteksti prijevoda uključuju riječi: običaj, teorija, smjernice, ili sustav. Izraz "Tora" se, dakle, koristi i u smislu židovskog pisanog i usmenog zakona, i obuhvaća cijeli spektar autoritativnih židovskih vjerskih učenja kroz povijest, uključujući [[Mišna]], [[Talmud]], [[Midraš]] i ostale, a krivo tumačenje "Tore" kao "Zakona" može biti prepreka za razumijevanje ideala koji je sažet u pojmu Talmud Tora (תלמוד תורה
===Unutar hebrejske Biblije===
Najraniji naziv za prvi dio Biblije čini se da je bio
Izraz "Pentateuh"(Πεντάτευχος, doslovno "pet svezaka") grčki je izraz koji se odnosi na "Mojsijevo Petoknjižje". Prva poznata upotreba ovog pojma datira 150. - 175. godine, i taj izraz, među ostalima, koriste [[Origen]], [[Atanazije]] i [[Tertulijan]]. Hebrejski izraz "Sefer Tora" (ספר תורה - "knjiga Tora") odnosi se na Petoknjižje pisano na pergameni.
Line 24 ⟶ 23:
Prema [[Maimonid|Maimonidu]], [[rabin|rabinu]] i [[filozof|filozofu]] iz 12. st., Mojsije je autor Tore, primio ju je od Boga božanskim nadahnućem ili diktatom 1313 pr.Kr.
Kasniji rabini i kršćanski znanstvenici
Mojsijevo autorstvo su bili prihvatili Židovi i kršćani, bez mnogo diskusije sve do 17. stoljeća kada je porastao broj svjetovnih učilišta i pripadajuća spremnost da se preispita [[Biblija]] u potpunosti.
Line 33 ⟶ 32:
==Struktura==
Prema klasičnom židovskom stavu priče u Tori nisu uvijek kronološki poredane. Ponekad su poredane pravilu: "Ne postoji 'ranije' i 'kasnije' u Tori"
== Izvori ==
| |||