Gotika: razlika između inačica

Prvim građevinama gotike smatraju se [[Pariz|pariška]] crkva ''[[Bazilika Saint-Denis|Saint Denis]]'', koju je [[1137]]. godine dao izgraditi [[opat Suger]], a zatim [[katedrala u Chartresu]] i [[katedrala Notre-Dame u Parizu]]. Tako je zapadni portal Chatresa uokviren je skulpturama burgundskih majstora, koje su u harmoničnom spajanju arhitekture i skulpture ujedno označile razdoblje zrele ili klasične gotike.

 

Nasuprot romaničkih širokih ploha, zbijenosti i masivnosti, gotička arhitektura teži visini, prozračnim formama i „nedokučivom interijeru” prepunom svjetla. Arhitektonski elementi poput [[svod|rebrastog križnog svoda]], prelomljenih [[luk]]ova i snažnih [[kontrafor]]a, naglašavaju visinu građevina. Kontrafori završavaju šiljastim tornjićima (fijale), s kovrčastim kamenim ukrasima (rakovice, pužarice) na rubovima. Na pročelju gotičkih katedrale nalaze se obično po dva visoka i šiljasta [[zvonik]]a, kojima je naglašena dominacija vertikale u cijelom sustavu, a iznad sjecišta glavnoga broda s poprečnim uzdiže se tanki i vitki krovni tornjić<ref name=HELZMK/>. Važnu ulogu u gotičkom prostoru imaju ukrasne galerije ili visoku prozori, koji ispunjavaju prostor crkve svjetlošću. Graditelji gotičkih katedrala također koriste bogatstvo obojene svjetlosti putem [[vitraj]]a, čime crkveni prostor gubi težinu i postaje transcendentalan.