Augusto Pinochet: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 48:
Istoga dana Salvador Allende izvršava samoubojstvo<ref>{{cite news| url=http://www.guardian.co.uk/world/2011/jul/20/salvador-allende-committed-suicide-autopsy|location=London|work=The Guardian|title=Chilean president Salvador Allende committed suicide, autopsy confirms|date=20 July 2011}}</ref>, a 72 njegova najbliža suradnika su zarobljeni i strijeljani. Zatim je formirana vlada sastavljena od odabranih ljudi koji su zapovijedali vođenjem državnog udara, s Augustom Pinochetom na čelu. Proglašeno je izvanredno stanje i raspustila parlament do daljnjeg. Pinochet je, da bi uništio marksističku prošlost [[Čile]]a, odmah osnovao novu tajnu policiju pod imenom "Uprava nacionalne obavještajne službe" ili ''DINA''.
 
Na gospodarskom planu, Pinochet je predvodio ubrzanu tranziciju kao gospodarstvo slobodnog tržišta čime je usporio inflaciju, vratio je nacionaliziranu imovinu, poticao je strana ulaganja itd. Godine 1976. na vlast u [[SAD]]-u došao je [[Jimmy Carter]] koji je optuživao Pinocheta što je dovelo do zahlađenja odnosa između [[SAD]]-a i [[Čile]]a. Tijekom 1977. godine povjerenstvo za ljudska prava [[UN]]-a prvi put je osudilo Pinochetov režim. Pinochet je [[1978.]] godine raspisao referendum na kome je bio upit o podržavanju njegovog režima, na što je 78% glasača glasovalo u njegovu korist.
 
Godine 1980. Pinochet donosi novi Ustav koji mu je omogućio da ostane predsjednik do [[1989.]] Tijekom 1982. se pogoršala politika gospodarstva, dovodeći na rub bijede mnogo ljudi. Godine 1985. skupine protiv Pinocheta su se ujedinile protiv režima i osnovale su "Nacionalni sporazum" za prijelazak na punu [[demokracija|demokraciju]] i zahtijevale su od Pinocheta da ih sasluša. Njihovi zahtjevi su odmah odbijeni. Dana [[7. rujna]] [[1986.]] "Domoljubna fronta" Manuela Rodrigueza pokušala je izvršiti atentat na Pinocheta koji je on čudom preživio. Neuspjeli pokušaj atentata je doveo do novih uhićenja i još većeg pritiska na oporbene ljevičarske grupe. Godinu dana poslije atentata raspisan je [[plebiscit]] o tome treba li Pinochet treba ostati na vlasti, koji je održan [[5. listopada]] [[1988.]] Na plebiscitu je 55% glasača<ref name="Elections">[http://www.tribunalcalificador.cl/resultado.php Tribunal Calificador], Chilean governmental website {{es icon}}</ref> izglasalo nepovjerenje Pinocheta, opredijelivši se radije za Patricia Aylwina, koji je pripadao Demokršćanskoj stranci. Već [[6. listopada]] Pinochet je priznao poraz, ali se nije odrekao funkcije zapovjednika vojske. Godine 1990. održani su slobodni izbori na kojima je pobjedu odnio [[Patricio Aylwin]].