Jezikoslovlje: razlika između inačica

'''Jezikoslovlje''' je [[Humanističke znanosti|humanistička znanost]] kojoj su predmeti istraživanja [[Jezik|jezik]] i [[Govor|govor]]. Oni čine dva spekta jezične djelatnosti [[Čovjek|čovjeka]]. Istražuje ih se u svim oblicima i međusobnim odnosima. Jezična djelatnost je oblik komunikacijske i društvene prakse koja čovjeku omogućuje mijenjanje svijeta koji ga okružuje.<ref name="Pogled u lingvistiku">D. Škiljan, ''Pogled u lingvistiku'', Školska knjiga, Zagreb, 1985.</ref> Jezikoslovlje nastoji poredbenom metodom utvrditi pravilnosti koje vladaju u jezičnom izražavanju, a s druge strane opisati i klasificirati sve jezične pojave bez obzira na njihovu međusobnu srodnost (povijesna povezanost, logičko-izražajna izrađenost, kulturna važnost, književna upotreba...), jezikoslovlje čini spojnu kariku između humanističkih i [[Prirodne znanosti|prirodnih znanosti]].<ref name="Enciklopedijski rječnik lingvističkih naziva">R. Simeon, ''Enciklopedijski rječnik lingvističkih naziva'', Matica hrvatska, Zagreb, 1969.</ref>

 

 

''Jezikoslovlju'' se prigovara da je to riječ koja zapravo označava [[Filologija|filologiju]], da je zastarjela i da je odraz politike jezičnog planiranja i [[Jezični purizam|jezičnog purizma]] nakon osamostaljenja [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]]. Činjenica jest da se usporedno upotrebljavaju i riječ ''jezikoslovlje'' (npr. [[Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje]]''), ali i ''lingvistika'' (npr. [[Hrvatsko društvo za primjenjenu lingvistiku]]). Natuknica ''jezikoslovlje'' na Hrvatskom jezičnom portalu upućuje na ''lingvistika'', time se potvrđuje njihova istoznačnost. I drugi jezici često upotrebljavaju domaću riječ umjesto internacionalizma: njem. ''Sprachwissenschaft'', rus. ''jazykoznanije'', niz. ''Taalwetenschap'', tal. ''glottologia'' itd.<ref name="domaći termini">[http://langs.eserver.org/linell/chapter05.html]Linguistics and the overall theory of language (Chapter 5) - prva fusnota</ref>