Buenos Aires: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m pravopis
Redak 466:
Proizvodnja je međutim još vrlo značajna (16%), i koncentrirana većinom na jugu, te joj pogoduju visoka lokalna kupovna moć i obilje kvalificiranih radnika, kao i suradnja s vrlo razvijenom poljoprivredom i industrijom nedaleko samoga grada. Građevinarstvo je povijesno među najznačajnijim indikatorima stanja nacionalne ekonomije (''Vidi tablicu gore''), te je od 2006., izdano građevinskih dozvola za oko 3 milijuna m<sup>2</sup> godišnje.<ref name=city/>
 
Zapadno od Buenos Airesa je ''Pampa Húmeda'' ("vlažna Pampa"), najplodnija poljoprivredna regija Argentine gdje se uzgajaju [[pšenica]], [[soja]] i [[kukuruz]], za razliku od suhe južne Pampe poznate po [[Domaće govedo|govedarstvu]] i od nedavno po proizvodnji cijenjenih [[Vino|vina]]. Meso, mlječnimliječni proizvodi, žito, [[duhan]], [[vuna]] i koža prerađuju se ili proizvode u metropolitanskom području. Ostale su vodeće proizvodne aktivnosti automobilska industrija, naftne rafinerije, metaloprerađivačka, strojarska, tekstilna, kemijska industrija, te industrije odjeće i napitaka.
 
Gradski budžet, na prijedlog gradonačelnika Macrija 2009., uključuje 4,4 milijardi američkih dolara u prihodima i 4,6 milijardi u rashodima.<ref name="BSAS50">{{cite web|publisher=Gobierno de la Ciudad de Buenos Aires|url=http://www.buenosaires.gov.ar/areas/hacienda/presupuesto2009/?menu_id=30948|title=Presupuesto 2009}}</ref> Grad se oslanja na lokalni dohodak i poreze na kapitalnu dobit za 61% prihoda, dok savezna podjela dohotka doprinosi 11%, porezi na vlasništvo 9% i na vozila 6%. Ostali prihodi uključuju korisničke honorare, globe i pristojbe igara na sreću. Grad odvaja 26% budžeta na obrazovanje, 22% na zdravstvo, 17% za javne službe i infrastrukturu, 16% za socijalne službe i kulturu, 12% za upravne troškove i 4% za provođenje zakona. Buenos Aires održava nisku stopu zaduženosti, te servisiranje duga zahtjeva manje od 3% budžeta.<ref name="BSAS27">{{cite web|publisher=Gobierno de la Ciudad de Buenos Aires|url=http://estatico.buenosaires.gov.ar/areas/hacienda/pdf/2_mensaje_proy_2009.pdf |title=Mensaje dell Proyecto de Presupuesto General 2009}}</ref>
Redak 533:
 
[[Slika:Facultad de Derecho - Hall central - UBA.jpg|mini|180px|Glavni hol pravnog fakulteta na univerzitetu u Buenos Airesu.]]
Prosinca 2006., zastupnički dom Argentinskog kongresa izglasao je novi zakon o nacionalnom obrazovanju obnovivši stari sustav osnovne i srednje škole, učinivši srednje obrazovanje obaveznim , što je prinudno obrazovanje produžilo na 13 godina. Vlada se obavezala primjenitiprimijeniti zakon postepeno, počevši od 2007.<ref name="BSAS29">{{cite web|publisher=Clarín|url=http://www.clarin.com/diario/2006/12/14/um/m-01327811.htm|title=Diputados sancionó la nueva Ley de Educación}}</ref>
 
===Koledži===