51.378
uređivanja
Razlika između inačica stranice »Monarhija«
m
→Oblici monarhija: ispravak
m (→Oblici monarhija: ispravak) |
|||
|
Sa nastajanjem modernih država, u Europi novog vremena oblikovale su se tri forme monarhija:
'''Apsolutistička monarhija''': U tom obliku monarh polaže pravo na isključivu osobnu vlast nad svim poslovima države, a vlastela sve više gubi svoje položaje u feudalnom sistemu u zamjenu za privilegije u državnoj upravi i vojsci. Najpoznatiji primjer takvih pretenzija na apsolutnu vlast monarha je izjava Kralja sunca [[Luj XIV.|Luja XIV]] : "Država - to sam ja" . Na duži rok se takva apsolutna vlast nije mogla održati suprotno volji vlastele i [[građanska klasa|građanstva]] koje se sve snažije razvijalo. Tamo gdje su monarhije preživjele, poprimile su elemente [[republika|republike]] ili [[demokracija|demokracije]] . Uprkos određenim poteškoćama u točnom razgraničenju tog pojma, moglo bi se reći da danas (2005) još postoje kao apsolutističke
'''Ustavna monarhija''': U ovom obliku monarhije vlast monarha više nije apsolutna (neograničena) nego ju utvrđuje [[ustav]] . Ali ipak, vladu ne određuju narodni predtavnici nego i dalje imenuje monarh. Primjer takve monarhije bilo je [[Njemačko Carstvo]] od [[1871]] do [[1918]] , odnosno i danas Vojvodstvo [[Lihtenštajn]] .
| |||