Otvori glavni izbornik

Promjene

Obrisana 4 bajta ,  prije 2 godine
m
ispravak
Nakon Cezarovog ubojstva 44. pr.Kr, jedan od urotnika, '''Kasije''', pobjegao je u Siriju i preuzeo zapovjedništvo nad tamošnjim legijama, spremajući se za pohod na Rim. Antipater, Fazael i Herod, koji svoje položaje duguju Cezaru, sada pruža pomoć Kasiju i silom utjeruju porez u Judeji, kršeći Cezarovu odredbu o oslobođenju od poreza. Stanovnici četiri grada koji nisu uspjeli skupiti traženi novac prodani su u roblje.
 
Godine 43. pr. Kr. Antipater biva otrovan. SlijedećeSljedeće godine Kasije i '''Brut''' doživljavaju poraz protiv vojske novih trijumvira [[Marko Antonije|Marka Antonija]], [[Oktavijan August|Oktavijana]] i '''Lepida'''. Fazael i Herod iskazuju odanost [[Marko Antonije|Marku Antoniju]] i od njega dobivaju titule [[tetrarh]]a. Time titula etharha, koju još uvijek nosi Hirkan II, posve gubi na značaju.
 
== Kralj rimskom milošću ==
Godine 40. pr. Kr. Perzijanci osvajaju Siriju (koju je Pompej osvojio za Rim 25 godina ranije). S njima su i jedinice Židova iz Mezopotamije, kojima je na čelu '''Antigon Matatije''', sin Aristobula II., posljednjeg kralja Judeje iz dinastije Hasmonejaca, (67 - 63. pr. Kr.). On osvaja Judeju i ulazi u Jeruzalem. Svojem stricu, Hirkanu II, dade odsjeći uši i pošalje ga u zarobljeništvo. Fazael je zarobljen i u zarobljeništvu počini samoubojstvo. Antigon se proglašava kraljem i vrhovnim svećenikom.
 
Herod uspijeva pobjeći pred pobjedničkom perzijskim i Antigonovom vojskom. Dolazi u Rim, gdje dobiva podršku Marka Antonija i Oktavijana, te ga Senat imenuje za kralja Judeje kao rimskog vazala i saveznika. SlijedećeSljedeće, 39. g, Herod se vraća u Judeju i zarati protiv Antigona. Nakon dvije godine, uz pomoć rimskih legija koje su u međuvremenu ponovo osvojile Siriju, osvaja Jeruzalem. Antigon je zarobljen i Marko Antonije ga dade ubiti; [[Strabon]] bilježi da je Marko Antonije prvi Rimljanin koji je dao ubiti jednog kralja.
 
Tako je Herod godine 37. pr. Kr. zavladao kao kralj Herod I, kasnije zbog svojeg energičnog vladanja od rimskih povjesničara nazvan "Veliki" (ali ne i od Židova). To je prvi puta da je Židovima zavladao svjetovni kralj, koji ne samo da nije svećenićkog porijekla, nego ga Judejci smatraju strancem (jer je iz Idumeje). Uspjevat će svladati svaki otpor i vladati do 4. godine naše ere.
Herodovo je vladanje obilježeno krvlju i u krugu vlastite porodice. Bio je sumnjičave naravi, osjetljiv na svoju vlast i okrutan protiv svakoga tko bi je pokušao osporiti. Početkom godine 35. pr. Kr. na nagovor svoje žene Marijamne postavio je njenog brata Aristobula (iz kraljevske porodice Hasmonejaca) za velikog svećenika; veći krajem iste godine potakao je njegovog ubojstvo.
 
Godine 29. pr. Kr. dao je pogubiti i samu Marijamnu zbog optužbe da je počinila preljub. SlijedećeSljedeće godine bila je osuđena na smrt njegova punica Aleksandra pod optužbom da spletkari protiv njega. Zatim je, godine 7. pr. Kr, dao zadaviti vlastite sinove Aleksandra i Aristobula, koje mu je rodila Marijamna, pod optužbom da kuju zavjeru protiv njega. Nekoliko dana prije smrti dao je pogubiti svog sina Antipatra.
Poznata je sarkastična primjedba cara Oktavijana Augusta da je "bolje biti Herodova svinja nego Herodov sin!", budući da kao semit nije jeo svinjetinu, ali je "pojeo" vlastite sinove.
 
U građanskim ratovima koji su potresali Rimsko carstvo, pokazao je, kao i njegov otac, umješnost da zadovolji onoga tko je jači, i da u pravom trenutku promijeni stranu. Godine 32. na zahtjev [[Kleopatra VI|Kleopatre]] uspješno ratuje protiv Nabatejaca, koji su stali na stranu Oktavijana. To je bila povoljna okolnost, jer se nije direktno sukobio s rimskim trupama u službi Oktavijana.
 
Nakon poraza Antonija i Kleopatre kod Akcija godine 31. pr. Kr., u proljeće slijedećesljedeće godine polazi na Rod da se pokloni Oktavijanu, te ga ovaj potvrđuje za židovskog kralja. Dalje ratuje na Oktavijanovoj strani protiv Egipta. Oktavijan ga nagrađuje pripajajući njegovom kraljevstvu dodatne teritorije. Sve so dvoje smrti, Herod je širio svoju vlast, tako da je vladao Judejom, Idumejom, Samarijom, Galilejom, obalnim područjem do Cezareje itd.
 
== Veliki graditelj ==