Obznana: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →Zakon o zaštiti države: ispravak |
|||
Redak 19:
Ustavotvorna skupština, u kojoj prevladavaju zastupnici "buržujskih" stranaka koji se i sami plaše revolucionarnog raspoloženja masa, odobrila je ovu vladinu odluku. Manje grupe komunista okrenule su se individualnom teroru, pa je 21. srpnja 1921. u Delnicama u atentatu ubijen i ministar unutrašnjih poslova [[Milorad Drašković]], tvorac ''Obznane''. To je dovelo do proglašenja ''Zakona o zaštiti javne bezbednosti i poretka u državi'' (redovno nazivan kraće: ''Zakon o zaštiti države'') 2. kolovoza 1921. Atentator, komunist [[Alija Alijagić]], osuđen je na smrt i pogubljen. Odredbe ''Obznane'' pretvorene su sada u trajni zakon i još pooštrene.
Ove mjere državnog terora bile su uspješne i do tada uspješna i masovna partija je gotovo uništena. Pred izbore [[1923]]. godine manje grupe onih koji su nastavili djelovanje organizirali su se pod imenom '''Nezavisna radnička partija''', ali njihove su kandidature gotovo svuda bile onemogućene, a istaknuti kandidati nigdje nisu dobili dovoljan broj glasova za ulazak u parlament.
[[Opća enciklopedija JLZ]], u doba kada su komunisti na vlasti, prikazuje to ovako: »Obznana je nanijela težak udarac daljnjem razvoju KPJ, koja ni organizacijski ni politički nije još bila pripremljena za prelaženje na ilegalan rad, ali je znatno pridonijela čišćenju partije od oportunističkih socijal-demokratskih elemenata«. Ideološkim riječnikom iskazana je činjenica: većina članova razočarala se i pasivizirala, a manji broj tvrdokornih, među kojima je bio i [[Josip Broz Tito]], odlučili su se za nastavak rada u ilegali.
| |||