Latinsko Carstvo: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m korekcija neformalnog govora |
m →Carstvo u Europi: ispravak |
||
Redak 113:
U isto vrijeme [[Mihajlo I. Komnen Dukas|Mihajlo I. Komnen]] praunuk bizantskog cara Aleksija I. Komnena koji je prvo ušao u službu Latinskog Carstva se buni i osniva državu imena [[Epirska Despotovina]] ([[1205.]]), koja će početi ugrožavati vazalne države Latinskog carstva [[Solunska Kraljevina|Solunsku Kraljevinu]] i [[Atenska Vojvodina|Atensku Vojvodinu]]. Henrik je zahtijevao njegovu predaju, što je Mihajlo predvidio te mu da ga odobrovolji dao svoju kćer za ženu njegova brata Eustacija u ljeto [[1209.]] godine. Ova ženidba i novi savez omogućio je Henriku da organizira vojne pohode na; [[Makedonija (regija)|Makedoniju]], [[Tesalija|Tesaliju]] i [[Periferija Središnja Grčka|Središnju Grčku]] protiv pobunjenika, prije svega protiv [[Lombardija|lombardijskog]] vladara Solunskog Kraljevstva. Ali kada je pored pomoći Mihajlo I. Komnen napao na Solun, Henrik mu je je [[1210.]] godine pritekao u pomoć i Mihajlo I. se morao povući na sjever i prekinuti napad.
Mihajlo I. Komnen, umro je [[1214.]] godine, njegov nasljednik [[Teodor Komnen Dukas]], zarekao se da će osvojiti Solun. Henrik je umro [[11. lipnja]], [[1216.]], dok je nadgledao popravak zidina Soluna, njega je naslijedio [[Petar II. od Courtenaya|Petar od Courtenaya]], kojeg je već
Petrova naslijednica na prijestolje - regetica [[Jolanda Flandrijska]] upravljala je carstvom iz Konstantinopola sve do [[1221.]] godine kad je njezin sin [[Robert od Courtenaya]] okrunjen za cara.
| |||