Razlika između inačica stranice »Temperatura«

Dodano 1.615 bajtova ,  prije 3 godine
nadopunio Temperatura
(nadopunio Temperatura)
(nadopunio Temperatura)
 
[[datoteka:Clinical thermometer 38.7.JPG|mini|desno|250px|Medicinski stakleni [[termometar]].]]
 
[[datoteka:NOAA-NDBC-discus-buoy.jpg|mini|desno|250px|Automatska [[meteorološka postaja]].]]
Za mjerenje temperature služi [[mjerni instrument]] koji se zove [[termometar]]. On se osniva na pojavama da se [[fizikalno tijelo|fizikalna tijela]] [[toplinsko istezanje|zagrijavanjem rastežu, a ohlađivanjem stežu]], i da [[toplina]] prelazi s tijela više temperature na tijelo s nižom temperaturom. [[Živa]] se upotrebljava za punjenje termometra zbog njezinog svojstva da se zagrijavanjem jako i pravilno rasteže i brzo poprima temperaturu okoline. Termometar se sastoji od uske staklene cijevi ([[Kapilarnost|kapilare]]) koja je svuda istog [[promjer]]a, dok se na donjem kraju proširuje u valjkastu ili kuglastu posudicu. Kod određivanja termometarske skale uzete su kao osnovne točke [[ledište]] [[voda|vode]], to jest ona temperatura kod koje se voda smrzava, a [[led]] [[Taljenje|tali]], i [[vrelište]] vode, to jest ona temperatura kod koje voda kod normalnog [[tlak zraka|tlaka zraka]] vrije ([[vrelište]]). Razmak između ove dvije osnovne točke razdijeli se na sto jednakih dijelova i dobije se [[Celzij|Celzijusova skala temperature]]. Ledište vode označuje se s 0 °C, za vrelište + 100 °C. Za mjerenje nižih temperatura od ledišta vode produžuje se skala ispod nule, a za više temperature od vrelišta vode produžuje se iznad + 100 °C. Temperatura ispod ledišta označuje se s minus, a iznad ledišta vode s plus. U [[meteorologija|meteorologiji]], mjerni instrumenti za mjerenje temperature su smješteni u [[Meteorološka postaja|meteorološkim zaklonima]] na 2 metra iznad zemlje radi uklanjanja nepovoljnih utjecaja [[Insolacija|osunčavanja]], [[Vjetar|vjetrova]] i [[Oborine|oborina]], a omogućuje stalnu izmjenu zraka izvana.
 
== Temperatura tijela ==
'''Temperatura tijela''' mjerilo je toplinskoga stanja [[Organizam|organizma]]; posljedica je ravnoteže između stvaranja i izdavanja topline ([[termoregulacija]]). U [[čovjek]]a, kao i u toplokrvnih (homeotermnih) životinja, temperatura u unutrašnjosti organizma održava se razmjerno stalnom, bez obzira na temperaturu [[okoliš]]a, što je u prvome redu nužno za pravilnu funkciju [[enzim]]a. Temperatura hladnokrvnih (poikilotermnih) životinja ovisi o temperaturi okoliša. Temperatura se obično mjeri u ustima (oralna ili sublingvalna temperatura), pod pazuhom (aksilarna temperatura) ili u debelome crijevu (rektalna temperatura). Među zdravim pojedincima temperatura pokazuje razmjerno veliku varijabilnost: oralna temperatura iznosi između 36,4 i 37,6 °C, aksilarna temperatura približno je 0,5 °C niža od oralne, a rektalna temperatura približno 0,5 °C viša od oralne. Temperatura je obično niža u jutarnjim satima, a viša u večernjima. Tijekom vrlo napornoga mišićnog rada temperatura se privremeno može povisiti i do 40 °C. U žena temperatura ovisi o fazi menstruacijskoga ciklusa: u drugoj polovici ciklusa ona je približno 0,3 °C viša nego u prvoj polovici. Povišena temperatura (vrućica ili [[groznica]]) može imati različite uzroke, a najčešće je posljedica upalnih procesa i [[zaraza]]. U male djece termoregulacija još nije dobro razvijena, pa temperatura može biti povišena i bez patoloških razloga. Umjereno povišenje tjelesne temperature naziva se subfebrilnom temperaturom. Ako se temperatura povisi na 40,0 do 42,0 °C, može nastati [[toplinski udar]], a ako se snizi na približno 25,0 °C (na primjer pri boravku u ledenoj vodi), čovjek obično umire zbog srčanoga zastoja.
 
== Temperatura zraka ==
'''Temperatura zraka''', u [[meteorologija|meteorologiji]], je temperatura u prizemnom sloju [[atmosfera|atmosfere]] koja nije uvjetovana [[toplinsko zračenje|toplinskim zračenjem]] [[tlo|tla]] i okoline ili [[Sunčeva svjetlost|Sunčevim zračenjem]]. Mjeri se na [[visina|visini]] od 2 metra iznad tla. Temperatura zraka mijenja se tijekom dana i tijekom godine. Dnevni hod ovisi o dobu dana i veličini i vrsti naoblake i može se znatno promijeniti pri naglim prodorima toploga ili hladnoga zraka ili pri termički jako izraženim [[vjetar|vjetrovima]], na primjer [[fen]]u, činuku ili [[bura|buri]]. Godišnji hod ovisi o položaju [[Zemlja|Zemlje]] prema [[Sunce|Suncu]], zemljopisnom položaju mjesta, te o [[Klimatske promjene|klimatskim promjenama]]. U našim [[Zemljopisna širina|zemljopisnim širinama]] u prosjeku je najhladniji mjesec siječanj, a najtopliji srpanj. Zbog utjecaja topline tla, uz samo tlo temperatura zraka naglo se mijenja, pa razlika između temperature zraka na 2 metra visine i one pri tlu može iznositi i do 10 stupnjeva. Temperatura zraka pri tlu mjeri se termometrima postavljenima 5 [[centimetar]]a iznad tla. Najniža je do sada izmjerena temperatura zraka – 89,2 °C na stanici Vostok ([[Antarktika]], 1983.), a najviša 57,3 °C u mjestu Asisija (Libija, 1923.). <ref> '''temperatura zraka''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=60787] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>
 
== Izvori ==