Razlika između inačica stranice »Franačka«

Dodan 1 bajt ,  prije 4 godine
m
pravopis
m (uklonjena promjena suradnika 78.1.88.196 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika 93.143.222.162)
m (pravopis)
U Saskoj je [[Karlo Veliki]] izvodio vojne operacije i kad bi [[Sasi]] tražili pregovore od njih je zahtjevano da se pokrste, tj. da prime [[kršćanstvo]]. Saski vođa pobune [[Vidukind]] pristao se [[785.]] pokrstiti. Još je bilo [[vođa]] koji su se nastavili i dalje boriti. Poslije Karlove pobjede nad Sasima [[787.]] tisuće saskih pogana je pobijeno. Poslije još nekoliko pobuna Sasi su konačno poraženi [[804.]] Tako se Franačka raširila do rijeke [[Laba|Labe]]. Da bi lakše pokrštavao Sase, Karlo Veliki osniva nekoliko [[biskupija]]: [[Bremen]], [[Münster]], [[Paderborn]] i [[Osnabrück]].
 
U isto vrijeme [[Karlo Veliki]] je porazio [[Langobardi|Langobarde]] i osvojio je sjevernu [[Italija|Italiju]]. Pri tome je ponovio da papinstvo ima franačku zaštitu. Bavarski vojvoda [[Tasilo]] se [[788.]] pobunio protiv Karla Velikog. PosljePoslije razbijanja pobune [[Bavarska]] postaje dio Franačke. Do [[796.]] Karlo je raširio svoje kraljevstvo do [[Austrija|Austrije]] i dijelova današnje [[Hrvatska|Hrvatske]]. U [[Španjolska|Španjolskoj]] Franačka se prostirala do rijeke [[Ebro]].
 
Na [[Božić]] [[25. prosinca]] [[800.]] papa je okrunio Karla Velikog za cara [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]]. Ta [[ceremonija]] je Karlu Velikom formalno priznala [[nasljedstvo]] nad [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnim Rimskim Carstvom]]. Bizant se sa time nije slagao, jer su pape svoj politički autoritet zasnivale na falsificiranom dokumentu. Karlo Veliki je ipak sebe češće zvao "kralj Franaka i Langobarda". [[Bizant]] je tek [[812.]] priznao Karla Velikog kao vladara [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]].