Njemačka Demokratska Republika: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
prevedeno
Nema sažetka uređivanja
Redak 26:
||latd=52 |latm=31 |latNS=N |longd=13 |longm=24 |longEW=E
|glavni_grad = [[Istočni Berlin]]
|vlada_tip = socijalističkakomunistička demokratska država
|legislatura = Volkskammer
|titula_vođa = [[Vođe DDR-a|Šef države]]
Redak 69:
'''Istočna Njemačka''', službeno '''Njemačka Demokratska Republika''' ('''NJDR'''), ([[Njemački jezik|njemački]]; ''Deutsche Demokratische Republik'' (''DDR'')) bila je [[komunistička država]] koja je postojala od [[1949.]] do [[1990.]] godine na području bivše sovjetske okupacijske zone.
 
DR Njemačka proglašena je u sovjetskom dijelu Berlina [[7. listopada]] [[1949.]] Puni suverenitet dobila je [[1945.]], ali sovjetske su trupe stupile na njezin teritorij poslije dogovora u [[Potsdam]]u, kao odgovor [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] nazočnosti u [[Zapadna Njemačka|Zapadnoj Njemačkoj]] tijekom [[Hladni rat|Hladnog rata]]. DR Njemačka bila je članica [[Varšavski ugovor|Varšavskog ugovora]]. Poslije izbora, ujedinila se sa [[SaveznaSocijalistička Republika Njemačka|SaveznomSocijalističkom Republikom Njemačkom]] [[1990.]] godine. Kao takva je postala i dio Europske Unije.
 
== Povijest ==
Redak 77:
Područje Istočne Njemačke je prvobitno bilo naseljeno Slavenskim narodom [[Vendi]]ma, a Njemačka ju je osvojila u srednjem vijeku. Novoosvojeno područje je organizirano u obliku njemačkih feudalnih država na slavenskim zemljama. Kretanja raznih naroda po njenom području su značajno utjecala na etnički sastav Istočne Njemačke. Veći dio Istočne Njemačke je bio dio Kraljevine Prusije.
 
U imperijalističkoj Njemačkoj i Weimarskoj Republici, područja koja su pripadala Istočnoj Njemačkoj su se nalazile u središnjem dijelu države. To područje se nazivalo "Mitteldeutschland" (''Srednja Njemačka''), dok su "istoku" pripadale provincije kao što su istočna [[Pomeranija]], istočni [[Brandenburg]], [[Šlezija]] i Istočna i Zapadna [[Prusija]]. TokomTijekom Drugog svjetskog rata, saveznici su na konferenciji na [[Jalta|Jalti]] odlučili da poslijeratna granica Poljske bude pomaknuta zapadnije prema rijeci Odri, dok bi se sovjetska granica također pomaknula zapadnije prema poljskim područjima.
 
Razgovori na Jalti i u Potsdamu su znatno utjecali na buduće okupacijske granice i administraciju poslijeratne Njemačke, koja je potpala pod četiri sile pobjednice ([[Sjedinjene Države]], [[Velika Britanija]], [[Francuska]] i [[SSSR]]). Države [[Meklnburg]], [[Brandenburg]], [[Saksonija]], [[Saksonija-Analt]], [[Tiringija]] i [[Berlin]]ski istočni sektor su potpali pod njemački sovjetski sektor. Ostatak područja Njemačke je podijeljen na tri dijela kojima su upravljale Sjedinjene Države, Velika Britanija i Francuska. Teritorij pod njihovom upravom je konstituiran kao SaveznaSocijalistička Republika Njemačka (SRN ili [[Zapadna Njemačka]]).
 
Istočna Njemačka je prihvatila [[socijalizam]] kao državno uređenje i postala je dio Varšavskog pakta, dok je Zapadna Njemačka postala liberalna parlamentarna republika i članica [[NATO]]-a. Prvi lider NDR-a je bio [[Valter Ulbriht]]. [[Ustav Istočne Njemačke]] je definirao državu kao "Republiku radnika i seljaka". Do 1949. godine Njemačka demokratska republika bila je federacija