Inačica od 4. prosinca 2016. u 08:50 uredi 109.175.97.190 (razgovor) →‎Programske paradigme: najjednostavnijeg Oznaka: VisualEditor ← Starija izmjena		Inačica od 4. prosinca 2016. u 08:51 uredi ukloni ovu izmjenu 109.175.97.190 (razgovor) →‎Programske paradigme: najkompleksnijih Oznaka: VisualEditor Novija izmjena →
Redak 21: U užem smislu paradigma programskog jezika podrazumijeva konceptualizaciju opisa programa, odnosno sintakse, i izvođenja programa, odnosno semantike. Razvoj programskih jezika i cijelokupne kulture računarske znanosti, urodilo je sa više stotina jezika. Svaki od tih jezika je osmišljen i prilagođen za određenu svrhu, bilo to intuitivnije i tečnije izražavanje programerske ideje ili pak optimalno izvođenje napisanog programa. Važno je istaknuti jednu činjenicu, od najjednostavnijeg programskog jezika niske razine apstrakcije do ~~najkomplesnijih~~najkompleksnijih modernih jezika visoke razine apstrakcije, njihova izražajnost je u potpunosti ''jednaka''. Temelje dane tvrdnje 1936. godine postavio je britanski matematičar i otac računarske znanosti, Alan Turing, u revolucionarnom konceptu ''univerzalnog Turingovog stroja'' i ''Turingove potpunosti''. Svojstvo univerzalnosti stroja ukratko znači da može izvoditi svaki matematički račun, algoritam odnosno program. Dvije dijametralno suprotne paradigme se smatraju krajnjim točkama na pravcu programskih paradigmi, ''imperativna'' i ''funkcijska''. Središnji koncept imperativne programske paradigme jest ''instrukcija'' ili ''naredba''. Stroj tumači svaku instrukciju u programu na način da mijenja globalno ''stanje'' stroja. Suprotno tome, u funkcijskoj paradigmi, temeljni gradivni blok programa jest ''funkcija''. S obzirom da se misli na matematičku funkciju, dijeljeno stanje ne postoji, ali se može simulirat. Tumačenje funkcijskog programa se svodi na zamjenu svake pojave ''primjene'' funkcije s njenom ''definicijom''.

Programski jezik: razlika između inačica