Razlika između inačica stranice »Hrvatske željeznice«

Dodano 115 bajtova ,  prije 3 godine
m
Pravopisne izmjene, manje dopune
m (uklonjena promjena suradnika Murat129 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Slovolyub)
m (Pravopisne izmjene, manje dopune)
Oznake: uređivanje s mobilnog uređaja Wikipedija za mobilne uređaje VisualEditor
}}
[[Datoteka:H%C5%BD_Slavonski_Brod-Vinkovci-Dalj_Line_Historic_Engine.JPG|mini|180px|[[Parna lokomotiva]] izložena u [[Vinkovci|Vinkovcima]]]]
'''Hrvatske željeznice''', ili skraćeno ('''HŽ''',) nazivime je za javno prometnuprometne holding tvrtkutvrtke za upravljanje željezničkom infrastrukturom, te za javni, putnički i teretni prijevoz u Republici [[Republika_Hrvatska|Hrvatskoj]].
 
=== Podjela ===
[[Datoteka:Zgrada Hrvatskih željeznica.jpg|mini|250px|Upravna zgrada Hrvatskih željeznica u Zagrebu]]
Podjelom trgovačkog društva HŽ - Hrvatske željeznice d.o.o. osnivaju se trgovačka društavadruštva: HŽ Infrastruktura d.o.o., HŽ Putnički prijevoz
d.o.o., HŽ Cargo d.o.o. i HŽ Vuča vlakova d.o.o. i krovno društvo HŽ-Holding d.o.o. Razdvajanjem od 1. studenog 2012. postojatoje tri zasebna i samostalna poduzeća:
 
 
=== Infrastruktura ===
InfrastrukutraŽeljeznička infrastruktura u RH se sastoji od:
* 2468 km jednokolosiječne pruge
* 254 km dvokolosiječne pruge
* 3980 km električne pruge 300025kV V DC (Šapjane - DG)50Hz.
* 977 km električne pruge 25kV 50Hz.
 
== Povijest ==
Hrvatske željeznice su osnovane [[1990.]] iz bivše JŽ ("Jugoslavenske željeznice") Zagrebačke Divizije. Vozni park je inicijalno bio onaj zatečen u vrijeme raspada [[SFRJ|Jugoslavije]]. S vremenom je moderniziran, a trenutačno se vrši daljnja modernizacija.
 
Prva željeznička dionica na području današnje Republike Hrvatske sagrađena je 1860. godine u [[Međimurje (regija)|Međimurju]]: željeznička pruga iz mađarske [[Nagykanizsa|Nagykanizse]] preko [[Čakovec|Čakovca]] i [[Kotoriba|Kotoribe]] vodila je dalje prema PragerskogPragerskom u [[Slovenija|Sloveniji]]. Vrijedi napomenuti da je ta pruga - makarpremda je samo manji njen dio prolazio preko hrvatskog područja (Međimurje je u vrijeme izgradnje pruge bilo dio Hrvatske, da bi u siječnju 1861. godine odlukom Beča bilo priključeno Ugarskoj) izgrađena svega 35 godina nakon prve europske željezničke pruge, koja je 1825. godine bila uspostavljena između gradova Stockton i Darlington u Engleskoj.<ref>[http://www.szz.hr/wp-content/uploads/2012/04/povijest-prve-pruge.pdf "Stotinu i pedeset godina željeznice u Hrvatskoj"], stranice "Savez za željeznicu" (udruga čiji su osnivači sindikati i poduzeća iz željezničkog sektora), posjećeno 8. veljače 2015. god.</ref> Pruge koje su povezivale [[Rijeka|Rijeku]], najznačajniju luku na području Hrvatske, s [[Trst|Trstom]] (te dalje s Bečom), te sa Zagrebom (i dalje s [[Budimpešta|Budimpeštom]]) puštene su u promet 1873. godine.<ref>[http://www.rijeka.hr/Obiljezena140obljetnicaPrugeKarlovac "OBILJEŽENA 140. OBLJETNICA PRUGE KARLOVAC - RIJEKA"], Službene stranice Grada Rijeke, 23. listopada 2013.</ref>
 
== Paneuropski koridori ==
Hrvatske željeznice imaju u svom sastavu također tri paneuropska koridora: ogranak Koridora X, i kodridor V, ogranke b i c koridora V.
 
* Koridor X - Savski Marof-Tovarnik
{{glavni|Željeznička pruga Zagreb — Beograd}}
[[Datoteka:Putnicki vlak 2.JPG|mini|250px|Polazak međunarodnog intercity vlaka iz Nove Gradiške]]
[[Željeznička pruga Zagreb — Beograd|Koridor X]] je najvažnija željeznička pruga u cijeloj Hrvatskoj. Kao glavni i najprometniji hrvatski željeznički magistralni pravac, elektrificiran je i pripremljen za maksimalnu brzinu od 160 km/h (teoretski i do 200 km/h, kadakad bi se signalizacija prilagodila ovakvim brzinama). Također, veći dio je dvokolosiječna pruga, tehnički osposobljena za dvostrani dvosmjerni promet. Ovaj koridor povezuje Republike [[Slovenija|Sloveniju]] i [[Srbija|Srbiju]]. Teretni promet je vrlo intenzivan, a putnički je umjeren, ali poprilično gust. Najvažnija čvorišta su ovdjeovog koridora su [[Zagreb]] i [[Vinkovci]].
 
Čvorovi prema koridorskim prugama:
* [[Dugo Selo]]-[[Kotoriba]] (sjecište s koridorom Vb)
* [[Strizivojna]]-[[Vrpolje]] - [[Osijek]] (sjecište s Koridorom Vc)
* [[Strizivojna]]-[[Vrpolje]] - [[Slavonski Šamac]] (sjecište s Koridorom Vc)
 
Odvojci prema lokalnim prugama:
* [[Banova Jaruga]] - [[Pčelić]] - [[Virovitica]] (suspendiranukinut promet zbog lošeg stanja kolosijeka i nedostatka sredstava za održavanje)
* [[Novska]] - [[Sisak]] (obnovljena pruga)
* [[Nova Kapela]]-[[Batrina]] - [[Pleternica]] (odvojci prema Požegi/Velikoj i prema Našicama)
* [[Vinkovci]]-[[Županja]]
* [[Vinkovci]]-[[Vukovar]]
* [[Vinkovci]]-[[Otok]] - granica s [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]]
* [[Vinkovci]]-[[Osijek]] (pruga puštena u promet)
[[Slika:HZ 6112 001-0 1.jpg|minijatura|lijevo|250px|Novi [[elektromotorni vlak]] [[Končar Elektroindustrija|«Končara»]] za HŽ (na [[InnoTrans]]u 2010. u [[Berlin]]u).]]
=== Koridor Vb ===
Republika [[Mađarska]] - Botovo - [[Koprivnica]] - [[Dugo Selo]] - [[Zagreb]] - [[Karlovac]] - [[Rijeka]]
 
Do [[2013.|2013]]. posebnost ovoga koridora je bio dvostruki električni napon. Od [[Rijeka|Rijeke]] do [[Moravice|Moravica]] u upotrebi je bio napon kontaktne mreže od 3 kV za električnu vuču. Na cijelom ostalom koridoru u upotrebi je napon od 25 kV, koji je inače normiran napon u cijeloj Hrvatskoj.
 
Projekt reelektrifikacije odnosno izmjene sustava električne vuče od [[Rijeka|Rijeke]] do [[Moravice|Moravica]] je završen 23.10.2013. <ref>[http://www.rijeka.hr/Obiljezena140obljetnicaPrugeKarlovac "ZAVRŠETAK PROJEKTA IZMJENE SUSTAVA ELEKTRIČNE VUČE"], Službene stranice Grada Rijeke, 23. listopada 2013.</ref>, čime cijeli sustav ima jedinstven napon od 25 kV.
 
=== Koridor Vc ===
Republika [[Mađarska]] - [[Beli Manastir]] - [[Osijek]] - [[Đakovo]] - [[Strizivojna]]-Vrplje[[Vrpolje]] - [[Slavonski Šamac]] - Republika [[Bosna i Hercegovina]] - Luka [[Ploče]]
 
Uskoro očekivana maksimalna brzina od 160 km/h. Koridor je elektrificiran od kolodvora [[Strizivojna]]-[[Vrpolje]] do kolodvora [[Slavonski Šamac]] i od granice s [[Bosna i Hercegovina|BiH]] kod [[Metković|Metkovića]] do Luke [[Ploče]]. Elektrifikacija od [[Beli Manastir|Belog Manastira]] do [[Strizivojna|Strizivojne]]-[[Vrpolje]] je u planu. Ovaj koridor bi trebao postati važna transportna magistrala za teretni promet.
 
== Pruga Vinkovci-Osijek ==
{{glavni|Pruga Vinkovci-Osijek}}
 
Prije [[domovinski rat|Domovinskog rata]] [[Pruga_Vinkovci_Osijek|pruga Vinkovci-Osijek]] je bila najvažnija sporedna linija u cijeloj državi. Imala je najviše prometa i donosila je profit. Nakon 16 godina završena je i njezina obnova, pa je pruga [[2009.]] godine ponovno puštena u promet. Tom prugom povezana su dva najvažnija [[slavonija|slavonska]] grada – [[Osijek]] i [[Vinkovci]], a vožnja vlakom na toj relaciji traje otprilike pola30 sataminuta. Pruga je napravljena za maksimalnu brzinu od 120 km/h, iz sigurnosnih razloga se brzina ograničava na maksimalno 80 km/h.
 
== Željeznica velike brzine ==
 
Hrvatske željeznice ne posjeduju niti jednu trasu, koja bi službeno podržavala brzine veće od 200 km/h, što se često smatra granicom željeznice velike brzine. Koridor 10 ima Vmax od 160 km/h, što je nekada smatrano granicom željeznice velike brzine. Postoje planovi za novu nizinsku prugu [[Zagreb]]-[[Rijeka]], koja bi imala dionice preko 200 km/h (po nekim planovima i 250 km/h). Koridor 10 je moguće minimalnim zahvatima konvertiratiprilagoditi za veće brzine (sama pruga je prilagođena, ali signalni sustav bi morao biti izmjenjen). Kontaktna mreža bi isto takotakođer trebala minimalne zahvate za 200 km/h).
 
== Planirani željeznički pružni zahvati do 2030. ==
* Perković-Split Predgrađe
* Knin-Perković
* Tunel kroz Učku (Rijeka-Lupoglav) → ''novogradnja, zbog spajanja istarskih pruga s ostatkom mreže pruga Hrvatske''
* Zagreb-Sisak → ''eventualnamoguća nadogradnja drugog kolosijeka''
* Kutina-Novska → ''remont za veće brzine''
* mađarska granica-Dugo Selo → ''nadogradnjaizgradnja drugog kolosijeka''
 
=== Potpuno nove pruge ===
 
* Nove zagrebačke pruge → ''pružni željeznički prsten, zbogda smanjenjabi opterećenjase smanjilo opterećenje oko glavnomglavnog grada, te prigradskog prijevoza''
* Podsused-Samobor-Bregana → ''nova pruga, građena većim dijelom na trasi stare [[Samobor]]ske uskotračne pruge''
* [[Željeznička pruga Sisak-Caprag – Karlovac|Sisak-Caprag – Karlovac]] → ''pruga je potpuno uništena u ratnim djelovanjima tijekom Domovinskoga [[rat]]a, većinom je potrebna novogradnja''
* Sisak-Kutina(-Lipovljani) → ''povezivanje dva dijela paneuropskog koridora 10''
* Gradec – Sveti Ivan Žabno → ''nova pruga, koja će značajno skratiti udaljenost od [[Bjelovar]]a do Zagreba''
* Nizinska pruga Karlovac – Rijeka → ''pruga velike brzine, koja će se graditi za brzine od minimalno 250 km/h.'' → '''Odgođeno do daljnjeg!'''ogođeno
* Obilaznica [[Bibinje]] – [[Zadar]] → izgradnja tunela ispod mjesta, radi zaštite ljudi i imovine
 
[[Datoteka:Nagibni 2.jpg|mini|230px|ICN]]
 
* dizel lokomotive: [[HŽ_serija_2041|2041]] (Đuran), [[HŽ_serija_2042|2042]] (Đuran), [[HŽ_serija_2043|2043]] (Kramp), [[HŽ_serija_2044|2044]] (Mala karavela), ([[HŽ_serija_2061|2061]] (Kennedy, nije u aktivnoj službi), [[HŽ_serija_2062|2062]] (Ličanka, Turnerica), [[HŽ_serija_2063|2063]] (Karavela), [[HŽ_serija_2131|2131]] (Jembach), [[HŽ_serija_2132|2132]] (Pielstick, Jembach)
* električne lokomotive: [[HŽ_serija_1061|1061]] (Žutka), [[HŽ_serija_1141|1141]] (ASEA, podserija 3 je tiristorizirana i računalno opremljena), [[HŽ_serija_1142|1142]] (Brena)
* dizel motorni vlakovi: [[HŽ_serija_7121|7121]] (Macosa, Plavac), [[HŽ_serija_7122|7122]] (Šveđan), [[HŽ_serija_7123|7123]] (nagibni -> InterCity Nagibni, ICN), [[HŽ_serija_7022|7022]] (u fazi prototipa)
* električni motorni vlakovi: [[HŽ_serija_6011|6011]] (Gomulka, Litorina), [[HŽ_serija_6111|6111]] (Mađar), [[HŽ_serija_6112|6112]] (Som, dva prototipa)
 
== Neki tehničkiTehnički podatci ==
* Trenutno najveća dozvoljena brzina na dijelovima mreže: 160 km/h.
* Sustav vođenja vlaka: u kolodvorima se kretanje vlakova uglavnom osigurava pomoću kolodvorskih signalno-sigurnosnih uređaja (mehaničkih, elektro-mehaničkih, elektro-relejnih), a na otvorenoj pruzi uređajima međukolodvorske ovisnosti (MO) i automatskog pružnog bloka (APB) i to uglavnom na važnijim linijama.
== Usklađivanje i interoperabilnost s europskim željezničkim mrežama ==
 
U sklopu Europske željezničke politike se nastoji se standardizirati željeznička mreža i svi prateći uređaji i vozila. Tako će biti potrebno, a već se i planira, u okviru projekta Europskog sustava upravljanja željezničkim prometom (ERTMS) i uvođenje Europskog sustava vođenja vlakova [[ETCS|ETCS (European Train Control System)]], kao i digitalnog radiokomunikacijskog željezničkog sustava [[GSM-R|Global System for Mobile Communications - Railway(GSM-R)]], ukoliko se želi omogućiti interoperabilnost i na našim prugama, a to je uvjet za paneuropske koridore.
 
== Izvori ==
7

uređivanja