Inačica od 7. prosinca 2016. u 18:57 uredi 31.176.151.90 (razgovor) ili ravnomjerno pravolinjsko kretanje i dio mehanike Oznaka: VisualEditor ← Starija izmjena		Inačica od 7. prosinca 2016. u 20:48 uredi ukloni ovu izmjenu Tulkas Astaldo (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, IP blok iznimke, Ophoditelji, Administratori 39.689 edits m uklonjena promjena suradnika 31.176.151.90 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Mmarre Novija izmjena →
Redak 7: [[datoteka:Cavalo a arrastar um bloco de 350 kg..png\|290px\|mini\|desno\|'''Prvi Newtonov zakon''' (zakon [[tromost]]i ili inercije) tvrdi da svako [[Tijelo (fizika)\|tijelo]] ostaje u stanju mirovanja ili jednolikoga [[gibanje\|gibanja]] po [[pravac\|pravcu]] dok ga neka vanjska [[sila]] ne prisili da to stanje promijeni.]] '''Dinamika''' (prema [[Grčki jezik\|grč]]. ''δυναμıϰός'': snažan, jak; pokretljiv, od ''δύναμıς'': sila, snaga) je ~~dio~~ grana [[klasična mehanika\|klasične mehanike]] koja povezuje [[gibanje]] tijela sa [[sila]]ma koje djeluju na [[Tijelo (fizika)\|tijelo]]. [[Galileo Galilei]] je zasnovao [[mehanika\|mehaniku]] na [[matematika\|matematičkim]] i [[eksperiment]]alnim dokazima (1638.), dok je [[Isaac Newton]] u djelu ''Matematički principi filozofije prirode'' (1687.) sintetizirao mehaniku u [[aksiom]]e i zakone (definicije). Prema predmetu istraživanja dinamika se može podijeliti na dinamiku [[materijalna točka\|materijalne točke]], sustava materijalnih točaka, [[krutost\|krutog]] tijela, [[Mehanika fluida\|dinamiku tekućina]], elektrodinamiku, [[titranje]] i [[val]]ove, [[Teorija relativnosti\|relativističku dinamiku]] i valno-čestičnu dinamiku ([[kvantna mehanika]]). Temeljni su zakoni u rješavanju dinamičkih problema [[Zakon očuvanja energije\|zakoni očuvanja energije]] i [[Količina gibanja\|količine gibanja]], princip virtualnih pomaka ([[Jean le Rond d'Alembert\|d’Alembertovo načelo]]), [[Joseph-Louis Lagrange\|Lagrangeove]] generalizirane jednadžbe gibanja i [[William Rowan Hamilton\|Hamiltonov]] varijacijski princip (Hamilton–[[Carl Gustav Jacobi\|Jacobijeva]] jednadžba gibanja). U dinamici krutoga tijela važan je pojam [[težište]], jer se giba kao da je u njemu koncentrirana masa tijela, odnosno ukupna masa čestica u sustavu. Newtonova dinamika podudara se s iskustvom i osnova je [[klasična fizika\|klasične fizike]]. Zakoni [[Teorija relativnosti\|relativističke dinamike]] vrijede na velikim [[brzina]]ma i dolaze do izražaja u [[Akcelerator čestica\|akceleratorskim]] pokusima u [[Fizika elementarnih čestica\|fizici elementarnih čestica]]. Redak 17: Newtonovi zakoni su 4 temeljna [[aksiom]]a mehanike: * '''Prvi Newtonov zakon''' (zakon [[tromost]]i ili inercije) tvrdi da svako [[Tijelo (fizika)\|tijelo]] ostaje u stanju mirovanja ili ~~jravnomjernog~~jednolikoga ~~pravolinijskog kretanja~~[[gibanje\|gibanja]] po [[pravac\|pravcu]] dok ga neka vanjska [[sila]] ne prisili da to stanje promijeni. Taj je aksiom Newton preuzeo od Galilea Galileija, koji ga je izveo već 1638. * '''Drugi Newtonov zakon''' (zakon gibanja) tvrdi da promjena [[Količina gibanja\|količine gibanja]] razmjerna je sili koja djeluje, a odvija se u smjeru te sile. Kako je Newton količinom gibanja nazivao produkt [[masa\|mase]] i [[brzina\|brzine]] (''m · v''), taj aksiom istovremeno određuje ili definira [[sila\|silu]] (F) i uvodi [[Mjerna veličina\|fizikalnu veličin]]u masu kao svojstvo tijela:

Dinamika: razlika između inačica