Razlika između inačica stranice »Brzina svjetlosti«

Dodano 1.505 bajtova ,  prije 4 godine
m
novi odlomak
(uklanjanje izmjene 4820760 suradnika Zeljko (razgovor))
m (novi odlomak)
:<math> c \,=\, 299\,\,792\,\,458\ \,m/s\,</math>
 
Iz teorije [[Elektromagnetizam |elektromagnetizma]] [[James Clerk Maxwell|Jamesa Clerka Maxwell]]a proizlazi da je brzina svjetlosti u vakuumu povezana s drugim dvjema prirodnim konstantama, [[Permeabilnost vakuuma|električnom permitivnošću]] ''ε<sub>0</sub>'' i [[Magnetska permeabilnost|magnetskom permeabilnošću]] ''μ<sub>0</sub>'' vakuuma:
 
:<math>c={1\over\sqrt{\mu_0 \cdot \varepsilon_0}} </math>
gdje je: ''c'' – brzina svjetlosti, ''v'' = brzina gibanja Zemlje, ''a'' – udaljenost Zemlje od Sunca, ''Z'' - siderička godina Zemlje, ''π'' = 3.14, ''t'' – vrijeme kašnjenja svjetlosti.
 
Rømer je vršio [[mjerenje|mjerenja]] oko 8 godina i omjer ''c : v'' je izašao oko 7600. Današnje vrijednosti su 299 792 [[Metar u sekundi|km/s]] : 29.8 km/s ≈ 10,100. Ustvari Rømer nije napravio nikakav proračun i nije procijenio brzinu svjetlosti. Na osnovu njegovih mjerenja to je obavio [[Christiaan Huygens]] i on je dobio za oko 25% manju vrijednost negood što su današnjadanašnjih mjerenja. Značajno je da je Rømer dokazao da je '''brzina svjetlosti konačna'''. Njegovi rezultati nisu u početku prihvaćeni, sve dok [[James Bradley]] 1727. nije otkrio [[aberacija svjetlosti|aberaciju svjetlosti]]. 1809. francuski [[astronom]] Jean Baptiste Joseph Delambre je ponovio Rømerova mjerenja, koja su tada obavljena s mnogo točnijim mjernim instrumentima i dobio za brzinu svjetlosti oko 300 000 km/s. On je ustvari izmjerio da svjetlost putuje sa Sunca do Zemlje 8 minuta i 12 sekundi (stvarna vrijednost je 8 minuta i 19 sekundi).
 
=== Mjerenja na Zemlji ===
Glavni problem s prvim zemaljskim mjerenjima (terestičkim) mjerenjima je bio što su znanstvenici u eksperimentima mogli proučavati rasprostiranje svjetlosti na relativno malim udaljenostima.
 
Prvi važniji pokušaj je proveo [[Armand Fizeau]] pomoću uređaja s rotirajućim [[zupčanik]]om kroz čije zupce je propuštao svjetlost. Mjerenjima je dobio vrijednost od oko 313 300 km/s.
 
Američki fizičar [[Albert Abraham Michelson|Michelson]] je za svoja je mjerenja svjetlosti u razdoblju od 1880. do 1920. primio [[Nobelova nagrada|Nobelovu nagradu]] [[Nobelova nagrada za fiziku|za fiziku]]. Koristio se osmostraničnimosmostaničnim rotirajućim zrcalom i izvorom svjetlosti udaljenim oko 35 [[km]]. Svojim mjerenjima je dobio vrijednost od oko 300 000 km/s.
 
Poslije je s kolegom [[Edward Williams Morley|Edwardom Morleyem]] proveo čuveni [[Michelson-Morleyev pokus]], u kojem su dokazali da brzina svjetlosti ne ovisi o izvoru niti o brzini kretanja izvora.
 
'''Suvremena mjerenja''' su utvrdila brzinu svjetlosti na točno 299 792 458 m/s.
 
== Uloga u fizici ==
=== Granična brzina ===
Prema [[Posebna teorija relativnosti|posebnoj teoriji relativnosti]], [[energija]] predmeta [[Masa|mase]] ''m'' i [[Brzina|brzine]] ''v'' dana je jednadžbom {{nowrap|''γmc''<sup>2</sup>}}, gdje je ''γ'' [[Lorentzov faktor]]. Ako tijelo miruje, ''v'' je jednaka nuli, pa je ''γ'' jednak 1, iz čega smo dobili famozni {{nowrap|''E'' {{=}} ''mc''<sup>2</sup>}}, koji definira [[Ekvivalencija mase i energije|ekvivalenciju mase i energije]]. ''γ'' se približava beskonačnosti kako se ''v'' približava&nbsp;''c'', pa nam treba beskonačna količina energije kako bi objekt mase ''m'' dostigao brzinu svjetlosti. Brzina svjetlosti je time gornja granica brzine za objekte koji posjeduju masu, pa zbog toga individualni [[Foton|fotoni]] ne mogu putovati brzinama bržim od brzine svjetlosti.<ref>[http://latimesblogs.latimes.com/technology/2011/07/time-travel-impossible.html ''It's official: Time machines won't work'', Los Angeles Times, pristupljeno 25. srpnja 2011.]</ref><ref>[http://www.ust.hk/eng/news/press_20110719-893.html HKUST Profesori dokazali da fotoni ne nadilaze brzinu svjetlosti]</ref> Ovo je ekserimentalno dokazano u mnogim testiranjima relativističke energije i momenta.<ref>
{{cite web
|last=Fowler |first=M
|date=March 2008
|title=Notes on Special Relativity
|url=http://galileo.phys.virginia.edu/classes/252/SpecRelNotes.pdf
|page=56
|publisher=[[University of Virginia]]
|accessdate=7. svibnja 2010.
}}</ref>
 
== Izvori ==