Brzina svjetlosti: razlika između inačica

U drugim je [[optika|optičkim]] sredstvima, ([[zrak]]u, [[voda|vodi]], [[staklo|staklu]] i drugo)drugim, brzina svjetlosti manja i ovisi o [[Relativna dielektrična permitivnost|relativnoj dielektričnoj permitivnosti]] ''ε_r'' i [[Relativna magnetska permeabilnost|relativnoj magnetskoj permeabilnosti]] ''μ_r'' tog sredstva: <ref> '''brzina svjetlosti''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=9885] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

[[File:Illustration from 1676 article on Ole Rømer's measurement of the speed of light.jpg|mini|right|180px|Skica [[Ole Rømer|Rømerove]] metode za određivanje brzine svjetlosti na osnovuosnovi kašnjenja zalaska Jupiterova mjeseca [[Io (mjesec)|Ioa]]]]

[[Danska|Danski]] [[astronom]] [[Ole Rømer]] je 1675. ustanovio da trenuci opažanja [[okultacija]] (kad se [[nebesko tijelo]], gledano sa [[Zemlja|Zemlje]], skriva iza drugog) [[Jupiter]]ovih satelita (primjer je [[Ija (mjesec)|Io]]) ovise o brzini širenja svjetlosti. Do tada se smatralo da se [[svjetlost]] prenosi sširi beskonačnom [[brzina|brzinom]]. Kada se Zemlja nalazi u položaju 1. (vidi sliku dolje), promatrač nalazi da do okultacija dolazi u jednakim vremenskim razmacima, tada se Zemlja niti približava niti udaljava od Jupitera. U položaju 2. Zemlja se udaljava od Jupitera, a promatrač nalazi da trenuci okultacije kasne. Razlog je u tome što je svjetlosti potrebno dodatno vrijeme da prevali povećanu [[udaljenost]] do Zemlje. Zamislimo da smo najprije promatrali okultacije u položaju 1., te da smo se premjestili zajedno sa Zemljom u položaj 3., a da putem nismo promatrali okultacije! Znajući u kojim su se razmacima vremena okultacije pojavljivale u položaju 1., predvidjeli bismo vrijeme okultacije kada se nađemo u položaju 3. No do nje ne bi dolazilo još toliko vremena koliko je svjetlosti potrebno da prevali udaljenost od položaja Zemlje 1. do položaja Zemlje 3, a to je duljina 2''a''. Rømer je izmjerio da ukupno kašnjenje iznosi oko ''t'' = 1 000 [[sekunda|sekundi]]. Za brzinu svjetlosti izlazi: <ref> [[Vladis Vujnović]] : "Astronomija", Školska knjiga, 1989. </ref>

Rømer je vršio [[mjerenje|mjerenja]] oko 8 godina i omjer ''c : v'' je izašao oko 7600. Današnje vrijednosti su 299 792 [[Metar u sekundi|km/s]] : 29.,8 km/s ≈ 10,100. Ustvari Rømer nije napravio nikakav proračun i nije procijenio brzinu svjetlosti. Na osnovuosnovi njegovih mjerenja to je obavio [[Christiaan Huygens]] i on je dobio za oko 25 % manju vrijednost od današnjih mjerenja. Značajno je da je Rømer dokazao da je '''brzina svjetlosti konačna'''. Njegovi rezultati nisu u početku prihvaćeni, sve dok [[James Bradley]] 1727. nije otkrio [[aberacija svjetlosti|aberaciju svjetlosti]]. 1809. francuski [[astronom]] Jean Baptiste Joseph Delambre je ponovio Rømerova mjerenja, koja su tada obavljena s mnogo točnijim mjernim instrumentima i dobio za brzinu svjetlosti oko 300 000 km/s. On je ustvari izmjerio da svjetlost putuje sa Sunca do Zemlje 8 minuta i 12 sekundi (stvarna vrijednost je 8 minuta i 19 sekundi).

Prema [[Posebna teorija relativnosti|posebnoj teoriji relativnosti]], [[energija]] predmeta [[Masa|mase]] ''m'' i [[Brzina|brzine]] ''v'' dana je jednadžbom {{nowrap|''γmc''²}}, gdje je ''γ'' [[Lorentzov faktor]]. Ako tijelo miruje, ''v'' je jednaka nuli, pa je ''γ'' jednak 1, iz čega smo dobili famoznislijedi {{nowrap|''E'' {{=}} ''mc''²}}, koji definira [[Ekvivalencija mase i energije|ekvivalenciju mase i energije]]. ''γ'' se približava beskonačnosti kako se ''v'' približava&nbsp;''c'', pa nambila trebapotrebna beskonačna količina energije kako bi objekt mase ''m'' dostigao brzinu svjetlosti. Brzina svjetlosti je time gornja granica brzine za objekte koji posjeduju masu, pa zbog toga individualnipojedinačni [[Foton|fotoni]] ne mogu putovati brzinama bržimvećim od brzine svjetlosti.<ref>[http://latimesblogs.latimes.com/technology/2011/07/time-travel-impossible.html ''It's official: Time machines won't work'', Los Angeles Times, pristupljeno 25. srpnja 2011.], pristupljeno 8. prosinca 2016. {{eng oznaka}}</ref><ref>[http://www.ust.hk/eng/news/press_20110719-893.html HKUST Profesori dokazali da fotoni ne nadilaze brzinu svjetlosti], pristupljeno 8. prosinca 2016. {{eng oznaka}}</ref> Ovo je ekserimentalno dokazano u mnogim testiranjima relativističke energije i momenta.<ref>