Mjesec: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Ispravak jedne tiskarske greške (izbacivanje jedne suvišne riječi) |
Mjesec rotira oko Zemlje od istoka prema zapadu s približno 1/2 okretaja oko Zemlje na dan za razliku od Sunca koje opiše puni polukrug oko Zemlje za isto vrijeme. Zemlja za to vrijeme opiše polukrug u rotaciji oko svoje osi što stvara vremenske zone |
||
Redak 86:
== '''Mjesec''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Luna'') je [[Zemlja (planet)|Zemljin]] [[prirodni satelit]] i ujedno najbliže [[nebesko tijelo]], udaljeno u prosjeku 384 401 [[km]], tako da svjetlost s Mjeseca na [[Zemlja|Zemlju]] stiže za 1,25 sekundi. Mjesec obilazi Zemlju po [[elipsa|eliptičnoj stazi]] srednjom brzinom od 1,02 [[Metar u sekundi|km/s]], i prelazi dnevni luk od 13° 10". <!-- Mjesečeva staza podliježe jakim temperaturnim vibracijama koje uzrokuje [[Sunce]], pa se nagib staze prema ekliptici u toku 173 dana mijenja od 5 stupnjeva do 5° 18'. - Tvrdnja da staza podliježe temperaturnim vibracijama nema smisla. Ne mogu pogoditi što je autor htio reći. --> Mjesec je čvrsto nebesko tijelo promjera 3 647 km, te je po [[površina|površini]] 14 puta, po [[obujam|obujmu]] 50 puta, a po [[masa|masi]] 81 puta manje od Zemlje. [[Ubrzanje zemljine sile teže|Ubrzanje sile teže]] je na Mjesecu 6 puta manje nego na Zemlji. Mjesec se oko Zemlje obrne za 27 dana 7 sati 43 minute i 11,6 sekundi ([[siderički mjesec]]). ==
Mjesec je najsjajnije nebesko tijelo nakon [[Sunce|Sunca]], svjetlost kojega odražava (ne stvara vlastitu [[svjetlost]] poput [[zvijezda]]). Puni Mjesec [[Prividna magnituda|prividne je zvjezdane veličine]] –12,74, [[albedo]] mu je 0,07, a [[kutni promjer]] se vidi pod [[kut]]om od približno 0,5°. Zemlji okreće stalno istu stranu, jer se obilazak i vrtnja odvijaju u istome smjeru, a vremena obilaska i okreta jednaka su, što je posljedica Zemljina plimnog utjecaja. Staza mu je nagnuta prema ravnini [[ekliptika|ekliptike]] za 5° 9'. Više od polovice površine Mjeseca vidi se zbog [[libracija|libracije]] (59 %). [[Mjesečeve mijene]] promjene su Mjesečeve osvijetljenosti tijekom [[sinodički mjesec|sinodičkoga mjeseca]] (mladi Mjesec ili mlađak, prva četvrt, puni Mjesec ili uštap i posljednja ili zadnja četvrt), a nastaju zbog stalne promjene Mjesečeva položaja prema Zemlji i Suncu. Kada Mjesec uđe u Zemljinu sjenu, nastaje [[pomrčina Mjeseca]], a kada dođe u spojnicu ([[Mjesečevi čvorovi]]) između Zemlje i Sunca, nastaje [[pomrčina Sunca]]. Privlačne sile Mjeseca i Sunca uzrokuju na Zemlji [[morske mijene]] (plimu i oseku). Svojom privlačnošću Mjesec utječe na Zemljinu stazu oko Sunca ([[nutacija]]).▼
Dodatak digresije u temi
'''Mjesec''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Luna'')
Naime postoje i drukčije "mjere" odnosno osnovni podaci o Mjesecu u odnosu na iznad službeno napisane/"priznate" u ovoj Hrvatskoj Wikipediji o čemu više informacija čitatelj može naći na slijedećme linku povezan s Facebook stranicom suradnika Wikipedija Croprof koji je ujedno autor ove digresije.
Autor Croprof
<nowiki>~~~~</nowiki>
______________________________________________________________________
▲=== Mjesec je najsjajnije nebesko tijelo nakon [[Sunce|Sunca]], svjetlost kojega odražava (ne stvara vlastitu [[svjetlost]] poput [[zvijezda]]). Puni Mjesec [[Prividna magnituda|prividne je zvjezdane veličine]] –12,74, [[albedo]] mu je 0,07, a [[kutni promjer]] se vidi pod [[kut]]om od približno 0,5°. Zemlji okreće stalno istu stranu, jer se obilazak i vrtnja odvijaju u istome smjeru, a vremena obilaska i okreta jednaka su, što je posljedica Zemljina plimnog utjecaja. Staza mu je nagnuta prema ravnini [[ekliptika|ekliptike]] za 5° 9'. Više od polovice površine Mjeseca vidi se zbog [[libracija|libracije]] (59 %). [[Mjesečeve mijene]] promjene su Mjesečeve osvijetljenosti tijekom [[sinodički mjesec|sinodičkoga mjeseca]] (mladi Mjesec ili mlađak, prva četvrt, puni Mjesec ili uštap i posljednja ili zadnja četvrt), a nastaju zbog stalne promjene Mjesečeva položaja prema Zemlji i Suncu. Kada Mjesec uđe u Zemljinu sjenu, nastaje [[pomrčina Mjeseca]], a kada dođe u spojnicu ([[Mjesečevi čvorovi]]) između Zemlje i Sunca, nastaje [[pomrčina Sunca]]. Privlačne sile Mjeseca i Sunca uzrokuju na Zemlji [[morske mijene]] (plimu i oseku). Svojom privlačnošću Mjesec utječe na Zemljinu stazu oko Sunca ([[nutacija]]). ===
[[Gustoća]] Mjeseca je 3,34 [[tona|t]]/[[Kubični metar|m³]], po čemu je drugi [[prirodni satelit]] u [[Sunčev sustav|Sunčevu sustavu]]. Njegovo gibanje u složenome [[gravitacija|gravitacijskom]] polju Zemlje i Sunca podložno je mnogobrojnim poremećajima. Mjesečeva udaljenost od Zemlje stalno se mijenja jer se Mjesec oko Zemlje giba po [[elipsa|elipsi]], a osim toga u duljim vremenskim razmacima njegova staza nema stalan oblik i veličinu. Prosječna je udaljenost 384 401 [[km]], što je najprije bilo točno izmjereno metodom [[paralaksa|dnevne paralakse]], zatim [[radar]]om i [[lidar]]om. Metodama [[nebeska mehanika|nebeske mehanike]] obrađuje se Mjesečevo gibanje u složenom gravitacijskom polju Sunca, Zemlje i [[planet]]a. Za razdoblje od 1750. do 2125. izračunano je da je Mjesec najbliže Zemlji, 356 375 km, bio 4. siječnja 1912., a da će najdalje od Zemlje, 406 720 km, biti 3. veljače 2125. Mjerenjem udaljenosti [[laser]]om (lidarom), zraka kojega se odbija od zrcala što su ga na Mjesecu postavili [[astronaut]]i [[Apollo 11|Apolla 11]], ustanovljeno je da se Mjesec prosječno godišnje udaljava od Zemlje 3.8 [[metar|cm]]. Na temelju toga opažanja postavljena je hipoteza da je Mjesec nastao sudarom Zemlje s [[planetoid]]om veličine [[Mars]]a prije više milijardi godina, te da će se, iako gravitacijski vezan za Zemlju, i dalje udaljavati. Takav postanak Mjeseca može objasniti sličnost njegova [[Geologija|geološkog]] sastava sa sastavom Zemlje. Kako Zemljina gravitacija utječe na Mjesec, tako i Mjesečeva gravitacija utječe na Zemlju i na stabilizaciju njezine osi rotacije, koja bi bez utjecaja Mjeseca imala mnogo veću [[Zemljina precesija|Zemljinu precesiju]], što bi uzrokovalo promjene [[Ledeno doba|glacijalnih i interglacijalnih geoloških razdoblja]] u mnogo kraćim razdobljima nego što su se one stvarno zbivale.
| |||