|
UVOD u temu '''Mjesec''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Luna'') je [[Zemlja (planet)|Zemljin]] [[prirodni satelit]]
Onaj čitatelj Hrvatske Wikipedije koji želi više naučiti o ovoj temi morao bi znati da se bitna saznanja o Mjescu "vrte oko mijene Punog mjeseca-Uštapa".
Zato najprije dodatak jedne poveznice s Interneta prije nastavka komentara:
http://www.punmjesec.info/
Dakle autor ovog Uvoda (ako se isti nedugo nakon pisanja ne izbriše od nekog drugog suradnika hrv. Wikipedijie)
predlaže svim zainteresiranim za astronomiju iz hobija,
da prate događanja na noćnom nebu oko Ponoći u vremenima događanja Uštapa,
jer upravo tada se događa, 2-3 puta godišnje,
u 2-3 Uštapa,
neobjašnjivi tranzit
nekog svemirskog tijela reda veličine Zemlje i Mjesceca,
upravo na razmaku između Zemlje i Mjeseca,
tako da sunčeva svjetlost koja obasjava Zemlju i Mjesec također obasjava i jednu stranu tog tijela praveći kratkotrajnu sjenu na Mjesecu.
To se može pratiti (što znači da nitko nije dužan objasniti tu pojavu na Wikipediji)
na način da se ta pojava vizuelno promatra s Zemlje tj. svatko iz svojeg "kućnog dvorišta ili balkona stana"
u navedeno vrijeme oko Ponoći ,
jer se može lako uočiti kretanje sjene tj. crnog kruga reda veličine Mjesečevog diska,
koji tranzit traje 40-minuta.
Taj tranzit je "sporan" rečeno pravničkom terminologijom, jer ovu , više-manje poznatu vizualno-astronomsku pojavu nitko nigdje u literaturi nije do sada objasnio, osim što bi ponekad elektronski mediji nagovještavali taj događaj "prelaske nekakve okrugle sjene preko mjesečevog diska u punom sjaju mijene Uštapa".
Autor moli da se ne briše ovaj doprinos!
Autor-suradnik hrvatske Wikipedije iz Hrvatske:
Croprof <nowiki>~~~~</nowiki>
{{izdvojeni članak|lipanj 2015.}}
{{dz}}
[[datoteka:Moon Farside LRO.jpg|mini|300px|desno|Dalja strana Mjeseca od koje vidimo samo rubove (18%) sa Zemlje zbog pojave [[libracija|libracije]].]]
== '''Mjesec''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Luna'') je [[Zemlja (planet)|Zemljin]] [[prirodni satelit]] i ujedno najbliže [[nebesko tijelo]], udaljeno u prosjeku 384 401 [[km]], tako da svjetlost s Mjeseca na [[Zemlja|Zemlju]] stiže za 1,25 sekundi. Mjesec obilazi Zemlju po [[elipsa|eliptičnoj stazi]] srednjom brzinom od 1,02 [[Metar u sekundi|km/s]], i prelazi dnevni luk od 13° 10". <!-- Mjesečeva staza podliježe jakim temperaturnim vibracijama koje uzrokuje [[Sunce]], pa se nagib staze prema ekliptici u toku 173 dana mijenja od 5 stupnjeva do 5° 18'. - Tvrdnja da staza podliježe temperaturnim vibracijama nema smisla. Ne mogu pogoditi što je autor htio reći. --> Mjesec je čvrsto nebesko tijelo promjera 3 647 km, te je po [[površina|površini]] 14 puta, po [[obujam|obujmu]] 50 puta, a po [[masa|masi]] 81 puta manje od Zemlje. [[Ubrzanje zemljine sile teže|Ubrzanje sile teže]] je na Mjesecu 6 puta manje nego na Zemlji. Mjesec se oko Zemlje obrne za 27 dana 7 sati 43 minute i 11,6 sekundi ([[siderički mjesec]]). ==
Dodatak jedne digresije u ovoj temi
'''"Mjesec''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Luna'')"
Naime postoje i drukčije "mjere" odnosno osnovni podaci o Mjesecu u odnosu na iznad službeno napisane/"priznate" u ovoj Hrvatskoj Wikipediji o čemu više informacija čitatelj može naći na slijedećoj poveznici koja povezuje ovu stranicu s Facebook stranicom suradnika Wikipedije Croprof kao autora ove digresije:
https://www.facebook.com/boris.spadina.5
Autor Croprof
<nowiki>~~~~</nowiki>
=== Mjesec je najsjajnije nebesko tijelo nakon [[Sunce|Sunca]], svjetlost kojega odražava (ne stvara vlastitu [[svjetlost]] poput [[zvijezda]]). Puni Mjesec [[Prividna magnituda|prividne je zvjezdane veličine]] –12,74, [[albedo]] mu je 0,07, a [[kutni promjer]] se vidi pod [[kut]]om od približno 0,5°. Zemlji okreće stalno istu stranu, jer se obilazak i vrtnja odvijaju u istome smjeru, a vremena obilaska i okreta jednaka su, što je posljedica Zemljina plimnog utjecaja. Staza mu je nagnuta prema ravnini [[ekliptika|ekliptike]] za 5° 9'. Više od polovice površine Mjeseca vidi se zbog [[libracija|libracije]] (59 %). [[Mjesečeve mijene]] promjene su Mjesečeve osvijetljenosti tijekom [[sinodički mjesec|sinodičkoga mjeseca]] (mladi Mjesec ili mlađak, prva četvrt, puni Mjesec ili uštap i posljednja ili zadnja četvrt), a nastaju zbog stalne promjene Mjesečeva položaja prema Zemlji i Suncu. Kada Mjesec uđe u Zemljinu sjenu, nastaje [[pomrčina Mjeseca]], a kada dođe u spojnicu ([[Mjesečevi čvorovi]]) između Zemlje i Sunca, nastaje [[pomrčina Sunca]]. Privlačne sile Mjeseca i Sunca uzrokuju na Zemlji [[morske mijene]] (plimu i oseku). Svojom privlačnošću Mjesec utječe na Zemljinu stazu oko Sunca ([[nutacija]]). ===▼______________________________________________________________________
▲=== Mjesec je najsjajnije nebesko tijelo nakon [[Sunce|Sunca]], svjetlost kojega odražava (ne stvara vlastitu [[svjetlost]] poput [[zvijezda]]). Puni Mjesec [[Prividna magnituda|prividne je zvjezdane veličine]] –12,74, [[albedo]] mu je 0,07, a [[kutni promjer]] se vidi pod [[kut]]om od približno 0,5°. Zemlji okreće stalno istu stranu, jer se obilazak i vrtnja odvijaju u istome smjeru, a vremena obilaska i okreta jednaka su, što je posljedica Zemljina plimnog utjecaja. Staza mu je nagnuta prema ravnini [[ekliptika|ekliptike]] za 5° 9'. Više od polovice površine Mjeseca vidi se zbog [[libracija|libracije]] (59 %). [[Mjesečeve mijene]] promjene su Mjesečeve osvijetljenosti tijekom [[sinodički mjesec|sinodičkoga mjeseca]] (mladi Mjesec ili mlađak, prva četvrt, puni Mjesec ili uštap i posljednja ili zadnja četvrt), a nastaju zbog stalne promjene Mjesečeva položaja prema Zemlji i Suncu. Kada Mjesec uđe u Zemljinu sjenu, nastaje [[pomrčina Mjeseca]], a kada dođe u spojnicu ([[Mjesečevi čvorovi]]) između Zemlje i Sunca, nastaje [[pomrčina Sunca]]. Privlačne sile Mjeseca i Sunca uzrokuju na Zemlji [[morske mijene]] (plimu i oseku). Svojom privlačnošću Mjesec utječe na Zemljinu stazu oko Sunca ([[nutacija]]). ===
[[Gustoća]] Mjeseca je 3,34 [[tona|t]]/[[Kubični metar|m³]], po čemu je drugi [[prirodni satelit]] u [[Sunčev sustav|Sunčevu sustavu]]. Njegovo gibanje u složenome [[gravitacija|gravitacijskom]] polju Zemlje i Sunca podložno je mnogobrojnim poremećajima. Mjesečeva udaljenost od Zemlje stalno se mijenja jer se Mjesec oko Zemlje giba po [[elipsa|elipsi]], a osim toga u duljim vremenskim razmacima njegova staza nema stalan oblik i veličinu. Prosječna je udaljenost 384 401 [[km]], što je najprije bilo točno izmjereno metodom [[paralaksa|dnevne paralakse]], zatim [[radar]]om i [[lidar]]om. Metodama [[nebeska mehanika|nebeske mehanike]] obrađuje se Mjesečevo gibanje u složenom gravitacijskom polju Sunca, Zemlje i [[planet]]a. Za razdoblje od 1750. do 2125. izračunano je da je Mjesec najbliže Zemlji, 356 375 km, bio 4. siječnja 1912., a da će najdalje od Zemlje, 406 720 km, biti 3. veljače 2125. Mjerenjem udaljenosti [[laser]]om (lidarom), zraka kojega se odbija od zrcala što su ga na Mjesecu postavili [[astronaut]]i [[Apollo 11|Apolla 11]], ustanovljeno je da se Mjesec prosječno godišnje udaljava od Zemlje 3.8 [[metar|cm]]. Na temelju toga opažanja postavljena je hipoteza da je Mjesec nastao sudarom Zemlje s [[planetoid]]om veličine [[Mars]]a prije više milijardi godina, te da će se, iako gravitacijski vezan za Zemlju, i dalje udaljavati. Takav postanak Mjeseca može objasniti sličnost njegova [[Geologija|geološkog]] sastava sa sastavom Zemlje. Kako Zemljina gravitacija utječe na Mjesec, tako i Mjesečeva gravitacija utječe na Zemlju i na stabilizaciju njezine osi rotacije, koja bi bez utjecaja Mjeseca imala mnogo veću [[Zemljina precesija|Zemljinu precesiju]], što bi uzrokovalo promjene [[Ledeno doba|glacijalnih i interglacijalnih geoloških razdoblja]] u mnogo kraćim razdobljima nego što su se one stvarno zbivale.
| 