Ustav Republike Hrvatske: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Maknuti politički izrazito obojani stavovi bez objektivnosti ili protuteže što može dovesti čitatelje u zabludu.
Redak 214:
* Od 21. rujna do 5. listopada 2014. građanska inicijativa [[U ime obitelji]] prikupljala je potpise za referendum kojim se htjela promijeniti ustavna regulativa na temelju koje se provode parlamentarni izbori, pod geslom [[Birajmo zastupnike imenom i prezimenom]]. Inicijativa je prikupila preko 380 tisuća potpisa, no to tada nije bilo dovoljno:<ref>[http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Ustavni-sud-Nedovoljno-potpisa-za-referendum-o-izboru-zastupnika-imenom-i-prezimenom Ustavni sud: Nedovoljno potpisa za referendum o izboru zastupnika "imenom i prezimenom"], HINA, objavljeno 11. prosinca 2014., pristupljeno 6. listopada 2016.</ref>
{{citat|U povodu zahtjeva Organizacijskog odbora Građanske inicijative "U ime obitelji" nije dopušteno raspisivanje referenduma iz točke I. ove izreke jer je prema očitovanju tog odbora raspisivanje referenduma zatražilo 380.649 birača, a njegovo raspisivanje trebala su zatražiti 404.252 birača s obzirom da su na dan 21. rujna 2014. u Republici Hrvatskoj bila registrirana 4.042.522 birača"|Odluka Ustavnog suda}}
 
=== Demokracija i Domovinski rat kao jedini temelj ===
 
U izvorišnim osnovama Ustava stoji da se ''povijesno pravo hrvatskoga naroda na punu državnu suverenost, ... očitovalo u pobjedi hrvatskog naroda i hrvatskih branitelja u pravednom, legitimnom, obrambenom i oslobodilačkom Domovinskom ratu (1991. - 1995.)'', ali se također spominju [https://hr.wikisource.org/w/index.php?title=Ustav_Republike_Hrvatske&oldid=51880 ''odluke Zemaljskoga antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (1943.) nasuprot proglašenju Nezavisne Države Hrvatske (1941.)'']; što neki političari (Mesić<ref>[http://www.lika-online.com/osvrt-ministar-karamarko-odlucio-ne-slijediti-zvijezdu-petokraku/ Osvrt: Ministar Karamarko odlučio ne slijediti zvijezdu petokraku], "Budući da je antifašizam u samim korijenima hrvatske države, svaki onaj koji to negira, negira hrvatski ustav. Ne znam je li ministar Karamarko toga svjestan”, izjavio je bivši predsjednik Stjepan Mesić", objavljeno 26. kolovoza 2011., pristupljeno 6. listopada 2016.</ref>) najčešće netočno tumače kao zasnovanost Hrvatske na antifašizmu, iako antifašizam kao stvarni pokret ili idejna vrijednost nije spomenuta nigdje u Ustavu RH. Zbog toga su se oko 2011. pojavile inicijative za promjenom Ustava kako bi se ova netočna predodžba izbjegla boljom ustavnom formulacijom, kako bi se izbjeglo lažno uguravanje jugokomunističke totalitarne realizacije antifašizma i tijesno povezanih komunističkih, totalitarističkih zločina počinjenih upravo protiv hrvatskoga naroda u Ustav RH.<ref>[http://www.vecernji.hr/hrvatska/karamarko-nisam-samo-antifasist-ja-sam-i-antikomunist-320844 Karamarko: Nisam samo antifašist, ja sam i antikomunist], objavljeno 24.8.2011., pristupljeno 6. listopada 2016.</ref>
{{citat|I fašizam i nacizam i komunizam i boljševizam su smeće 20. stoljeća. ... Antifašizam u preambuli Ustava je ispravan, ali to ne smije biti razlog i opravdanje da se zanemaruje antikomunizam. Ja sam za termin antitotalitarizam. ... Kad mi netko kaže da sam antifašist, onda me vrijeđa iz jednostavnog razloga što je time rekao samo 50 posto istine o meni, jer ja sam i antikomunist.|[[Tomislav Karamarko]]}}
Dakle [[antifašizam]] kao otpor [[Fašizam|fašizmu]] je nesumnjiva moralna vrijednost, ali konkretna jugokomunistička realizacija antifašizma je totalitarna i u krajnjoj liniji, imajući u vidu sve zločine tog totalitarizma - zločinačka. Tijekom predsjedničke kampanje 2014. godine predsjednički kandidat [[Milan Kujundžić]] niječno je odgovorio na pitanje znači li njegov prijedlog novog Ustava RH, u kojem bi stajalo da su temelji Hrvatske u Domovinskom ratu, izbacivanje antifašizma: ''"Ne znači to izbacivanje antifašizma. Povijest se ne može izbaciti. Međutim, antifašizam je samo jedna od epizoda u hrvatskoj povijesti, a Domovinski rat je temelj hrvatske države, tada je nastala neovisna Republika Hrvatska."''<ref>[http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Kujundzic-bi-iz-Ustava-izbacio-ZAVNOH-i-antifasizam-Temelji-Hrvatske-su-u-Domovinskom-ratu Kujundžić bi iz Ustava izbacio ZAVNOH i antifašizam: 'Temelji Hrvatske su u Domovinskom ratu'], HINA, objavljeno 30. studeni 2014., pristupljeno 6. listopada 2016.</ref>
Ministar [[Zlatko Hasanbegović]] na predizbornom plakatu u rujnu 2016. bio je još sažetiji: ''<ref>[http://direktno.hr/en/2014/direkt/60004/Hasanbegovi%C4%87-na-izbornom-plakatu-poru%C4%8Dio-%C5%A1to-je-jedini-temelj-Hrvatske.htm Hasanbegović na izbornom plakatu poručio što je jedini temelj Hrvatske]], objavljeno 3. rujna 2016., pristupljeno 6. listopada 2016.</ref>
{{citat|"Jedan je temelj: 30. svibnja '90 - 5. kolovoza '95"|[[Zlatko Hasanbegović]]}}
Ovdje su kao ključni datumi navedeni [[30. svibnja]] - [[Dan državnosti (Hrvatska)|Dan državnosti]] do 2001. godine, dan kad je konstituiran prvi višestranački Sabor 1990. godine, te dan [[5. kolovoza]], - [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja|Dan pobjede]]. Izborom ovih dana se vrijednosti demokracije (prvi višestranački Sabor) i slobode i neovisnosti Hrvatske (datum bez koga ne bi bilo slobode i neovisnosti i kraja Domovinskog rata) postavljaju kao temeljne.<ref name="kamenjar2016">[http://kamenjar.com/hasanbegovic-u-bujici-jedan-je-temelj-30-svibnja-1990-i-5-kolovoza-1995/ Hasanbegović u Bujici: ‘Jedan je temelj: 30. svibnja 1990. i 5. kolovoza 1995.], ''"Jedini istinski temelj na kojem počiva moderna Hrvatska država je nacionalna volja našega naraštaja, demokratski poredak koji jamči svakom čovjeku iskazivanje političkih stajališta i pobjeda u Domovinskom ratu kao jedina istinska pobjeda Hrvata u 20. stoljeću. To su notorne činjenice i to mnogima smeta. Smeta im i simbolički temelj – 30. svibnja 1990. kao neka vrsta nulte godine, simboličkoga prekida s komunističkom, totalitarnom vladavinom i jugoslavenskom državom."'', objavljeno 7. rujna 2016., pristupljeno 6. listopada 2016.</ref> Da je antifašizam kao vrijednost neupitan, a da je jugokomunistička zločinačka realizacija ono što valja osuditi ministar je rekao:<ref name="kamenjar2016" />
{{citat|Kada sam problematizirao pojam antifašizma – što je bio moj ‘magnum krimen’, kada su me napadali zbog izjave da je antifašizam floskula, jasno sam rekao da nije riječ o antifašizmu kao takvom, nego o jugoslavenskom, komunističkom antifašizmu koji je u suprotnosti sa svim vrednotama na kojima počiva moderna Hrvatska država.|[[Zlatko Hasanbegović]]}}
 
== Izvori ==