Problemski šah: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: Migrating 28 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q211115 (translate me) |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
'''Problemski šah''' je samostalni oblik [[šah]]ovske djelatnosti, koji je nastao proširenjem šahovske igre u idejnom i konstruktivnom smjeru, a kojemu je osnovni element šahovski problem. Šahovski problem je kompozicija s ugrađenim rješenjem, koja elementima šaha izražava svoju ideju po specifičnim pravilima. [[Josip Varga]] u svojoj knjizi "''Bajke na šahovskoj ploči''" (Zagreb, 1992.) piše: "''Opširna je teorija problemskog šaha, ali se ukratko može reći da šahovski problem mora zadovoljiti ove kriterije - šahovska pravila, estetski sud, načelo ekonomije i zanimljivost zagonetke.''" Šahovski problem nije nastao iz šahovske partije, već je to umjetno stvorena pozicija jednog ili više autora. Vrlo rijetko je inspiracija za šahovski problem pronađena u šahovskoj partiji. Unatoč tome, pozicija problema je legalna, jer za nju postoji dokazna partija. Ako nije tako, problem je nekorektan.
Šahovski problem je vrsta zadatka koga čine: '''pozicija''' (obično predstavljena šahovskim dijagramom), stipulacija odnosno '''uvjet''' zadatka koji se postavlja pred rješavača (npr. mat u 2 poteza) i (jedno ili više) '''rješenje'''. Primenjuju se uobičajena pravila šaha, osim ako nije posebno naglašena izmjena nekih pravila. Svaki šahovski problem mora zadovoljiti osnovne principe predviđene Kodeksom problemskog šaha (''legalnost'' (pozicija bi trebala biti dostižna nekim nizom legalnih poteza, najčešće besmislenim sa šahovskog stajališta, iz početne šahovske pozicije), ''jedinstvenost'' (pojednostavljeno to znači da postoji jedinstveni potezi bijelog, a bijeli je uobičajeno strana koja treba postići zadanu stipulaciju, kojima se dolazi do rješenja – moguće je, i često, da crni ima više obrana, ali potezi bijelog trebaju biti jednistveni), ''ekonomija materijala'' (na ploči bi trebale biti samo one figure koje su nužne za ostvarivanje ideje autora), ''ekonomija igre'' (problem bi se trebao sastojati većinom od tematskih poteza), ''ekonomija vremena'' (ako je ideju moguće demonstrirati u dva poteza, ne treba upotrijebiti više od dva)...).<ref>http://www.ssobz.hr/rsp/marko_filipovic.pdf</ref>
Problemski šah kao disciplina dijeli se na '''šahovsku kompoziciju''' (sastavljanje problema) i '''rješavanje'''.
[[Nenad Petrović]] je autor '''prvog''' [[Kodeks za šahovsku kompoziciju|Kodeksa za šahovsku kompoziciju]] (Piranski kongres 1958.) te je organizirao '''prvi svjetski kongres problemista''' 1958. godine u Piranu (Slovenija). Ti se kongresi od tada održavaju redovito svake godine u raznim državama.<ref>http://www.posta.hr/print.aspx?id=744&m=2468&p=-1</ref>
[[Nenad Petrović]] je pokrenuo i realizirao prvih 13 svezaka [[Albumi FIDE|Albuma FIDE]] (kolekcija odabranih šahovskih problema koju izdaje WFCC (prije PCCC) svake tri godine) što je danas najvažnija publikacija u svijetu problemskog šaha. Također je bio jedan od osnivača PCCC-a.
{{Chess diagram|=
| tright
Line 18 ⟶ 27:
}}
==Vrste problema==
Postoje brojni tipovi šahovskih problema. Osnovna podjela je u dvije velike grupe:
===Ortodoksni===
[[Ortodoksni problemi]] temelje se na pravilima šahovske igre i dijele se u (direktne) [[mat]]ne zadaće i [[studije]].
*'''Direktni matovi''': su ortodoksni problemi sa uvjetom da bijeli igra prvi i matira crnog u određenom broju poteza protiv bilo koje obrane. To se često navodi kao "mat u n", gdje je n broj poteza do kada crni mora biti matiran. Na natjecanjima u komponiranju i rješavanju, direktni matovi se dijele u tri klase:
**'''Dvopotezi''': Bijeli igra i matira crnog u dva poteza, na svaku obranu. U jednom ortodoksnom dvopoteznom problemu je sljedeći redoslijed poteza:
:::2. bijeli daje mat.
:*'''Tropotezi''': Bijeli igra i matira crnog u ne više od tri poteza, bez obzira na obranu crnog.
:*'''Višepotezi''': Bijeli igra i matira crnog najkasnije u n poteza protiv bilo koje obrane, gdje je n konkretan broj veći od 3.
*'''Studije''': su ortodoksni problemi sa uvjetom da bijeli matira ili bijeli remizira. To su komponirani šahovski problemi, ali zbog uvjeta koji je otvorenog tipa (pobjeda ili remi nije ograničen konkretnim brojem poteza), često se posebno izdvajaju i predstavljaju kao kompozicije bliske zagonetkama koje su od interesa za praktični šah. Studije često unapređuju teoriju šahovskih završnica. Ali opet, nema jasne linije razdvajanja ovih oblika.
▲1. bijeli počinje; crni 2. bijeli daje mat.
===Heterodoksni===
:::2. bijeli; crni daje mat.
:::2. crni; bijeli daje mat.
*'''problemi šaha sa novim figurama i promjenjenim uvjetima''':
*'''retrogradna analiza''': poznat i kao retro problemi
*'''matematički problemi''':
*'''vilinski problemi''':
**uvjetni problemi - najveća skupina vilinskih problema
*** problemi, gdje samo jedna ili više označenih figura može vući, odnosno dati mat.
*** problemi, gdje obje stranke čine naizmjenično po dva poteza. (tzv. „Marsejski šah“)
*** problemi, gdje bijeli iznuđuje mat svoga vlastitoga kralja. Ovi problemi nose ime „sam-mati“.
*** problemi gdje bijeli iznuđuje pat protivničkog ili svoga vlastitog kralja „sam-pati“.
*** refleksni matovi, tj. problemi gdje obje strane nastoje svoga kralja matirati. (To je dakle prelazni oblik od običnog problema ka sam-matu).
*** pomoćni matovi, tj. problemi gdje crni pomaže bijelome, da ga matira.
*** maksimaši, tj. problemi gdje jedna od strana mora uvijek učiniti geometrijski najduži potez.
*** problemi bez šaha, problemi u kojima se, s izuzetkom matnog poteza, ne smije davati šah (eng. Checkless Chess, njem. Ohne-Schach).
[[Nenad Petrović]] je 1947. sastavio kompoziciju sa najvećim brojem različitih matova u jednom potezu (105); koristeći 18 figura. Kasnije je taj broj izjednačio Anthony Stewart Mackay Dickens, ali sa jedom figurom manje.<ref>http://pdb.dieschwalbe.de/search.jsp?expression=probid=%27P0004129%27</ref><ref>http://pdb.dieschwalbe.de/search.jsp?expression=PROBID=%27P1180418%27</ref>
▲U samomatu bijeli na potezu sili crnoga, da ga (bijeloga) matira u zadanom broju poteza. Ovu vrstu problema nazivaju i samoubilački šah. U jednom dvopoteznom samomatu je sljedeći redoslijed poteza:
▲1. bijeli počinje; crni 2. bijeli; crni daje mat.
;Vrste problema po broju figura
▲U pomoćnom matu crni na potezu pomaže bijelome, da ga (crnoga) matira u zadanom broju poteza. Radi toga ove probleme nazivaju i izdajnički šah. U jednom dvopoteznom pomoćnom matu je sljedeći redoslijed poteza:
*'''minijature''': U problemskom šahu su problemi s maksimalno 7 figura na šahovnici.
*'''Meredith-problemi''': Šahovski problemi koji imaju od 8 do najviše 12 figura na šahovnici.
▲1. crni počinje; bijeli 2. crni; bijeli daje mat.
*'''minimalist''': Šahovski problem u kojemu bijela strana uz kralja ima još samo jednu figuru na šahovnici.
Za spomenuti je, da se problemi tipa samomat i pomoćni mat, pored ortodoksnih, redovito nalaze i na programu državnih i svjetskih prvenstava u rješavanju šahovskih problema.
==Titule==
Titule mogu stjecati i sastavljači (kompozitori) i rješavači. Titule imaju iste nazive kao i u šahu (fide majstor, međunarodni majstor i velemajstor). Najviše titule su: velemajstor šahovske kompozicije i velemajstor u rješavanju šahovskih problema.
U kompoziciji, titule se osvajaju ostvarivanjem određenog broja bodova u FIDE albumu. U FIDE album ulaze samo (najčešće) problemi koji zadovoljavaju stroge kriterije originalnosti i kvalitete. Za osvajanje titule velemajstora šahovske kompozicije autor treba imati 70 (u slučaju studija, nešto manje) problema u FIDE albumu.<br>
U rješavanju, titule se osvajaju slično kao u šahu: osvajanjem normi i postizanjem određenog rejtinga. Za osvajanje titule velemajstora u rješavanju potrebno je osvojiti tri velemajstorske norme i postići rejting od 2600. Za osvajanje norme, rješavač mora na turniru postići performans rejting od 2650 i biti rangiran ne niže od ukupnog broja rješavača s rejtingom od 2550 ili više. Računanje rejtinga je slično kao u šahu.<ref>http://www.ssobz.hr/rsp/marko_filipovic.pdf</ref>
==
Postoje neki računalni programi za rješavanje šahovskih problema; najpoznatiji su Popeye, Alybadih, Chloe, Problemiste i MatPlus Librarian.
Prvi [[šahovski problem]] u hrvatskom tisku objavljen je [[1844.]] u karlovačkom časopisu ''Pilger''. Prva šahovska rubrika počela je izlaziti [[1875.]] u tjedniku ''[[Hrvatska lipa]]''. Prva šahovska knjiga tiskana je [[1909.]] Bila je to ''šahovska abeceda'' [[Izidor Gross|Izidora Grossa]]. ▼
==Natjecanja==
Održavaju se pojedinačna i ekipna Svjetska i Europska prvenstva odvojeno za kompozitore i rješavače. Sustav natjecanja za rjšavače: Rješava se 6 grupa problema – dvopotezi, tropotezi, studije, pomoćni matovi, višepotezi i samomatovi. U svakoj grupi rješavaju se tri problema, i to u vremenu prilagođenom toj grupi. Na europskom i svjetskom prvenstvu za rješavače, osim glavnog turnira, uobičajeno se rješava i uvodni otvoreni turnir (open). Na openu se rješava ukupno 12 problema u vremenu od 3 sata. Također se tradicionalno održavaju i turniri u brzom rješavanju, gdje tipično rješavač ima minutu ili dvije za rješavanje problema.<ref>http://www.ssobz.hr/rsp/marko_filipovic.pdf</ref>
Svake godine se tradicionalno održava Svjetsko rješavačko natjecanje (ISC). ISC se istovremeno održava po cijelom svijetu, a svaka zemlja ima svog lokalnog kontrolora, koji probleme za turnir dobiva od centralnih kontrolora. Natjecanje ima dvije kategorije – open (bez ikakvih uvjeta) i druga za početnike u rješavanju.
==Problemski šah u Hrvatskoj==
▲Prvi [[šahovski problem]] u hrvatskom tisku objavljen je [[1844.]] u karlovačkom časopisu ''Pilger''. Prva šahovska rubrika počela je izlaziti [[1875.]] u tjedniku ''[[Hrvatska lipa]]''. Prva šahovska knjiga tiskana je [[1909.]] Bila je to ''šahovska abeceda'' [[Izidor Gross|Izidora Grossa]].
[[Nenad Petrović]] je prvi hrvatski velemajstor šahovskih problema (1976.). Pokrenuo je 1951. časopis [[Problem (časopis)|Problem]], a 1952. postao je službeno glasilo Stalne komisije FIDE za problemski šah (FIDE-PCCC); ugašen 1981.
[[Nenad Petrović]] je bio jedan od najuglednijih svjetskih problemista. Velemajstor problemskog šaha, dobitnih brojnih nagrada u natjecanjima u sastavaljanju problema, svjetski prvak u rješavanju problema 1947., 1965. i 1974. [[Hrvoje Bartolović]] je također bio svjetski prvak u rješavanju problema a 1965. je bio i svjetski prvak u komponiranju [[dvopotez]]a.
Poznati je hrvatski šahist, s kraja 19. st. koji je objavio i knjigu o problemima [[Slavko Wolf]] te šahist [[Josip Plahuta]]. Poznati sastavljač šahovski problema bio je [[Gjuro Szabo (šahist)|Gjuro Szabo]].
U Hrvatskoj djeluju dvije udruge problemskog šaha: ''Hrvatska udruga problemskih šahista'' i ''Udruga šahovskih problemista''.
== Vidi ==
*[[Tematski šahovski turnir]]
*[[Dopisni šah]]
*[[Hrvatski šahovski savez]]
==
<!-- /MOLIMO, BEZ POVEZNICA NA BLOGOVE I FORUME/-->
* [http://www.yacpdb.org/ Javna baza šahovskih problema - YACPDB]
* [http://pdb.dieschwalbe.de/index.jsp Javna baza šahovskih problema - PDB-server]
* [http://www.wfcc.ch/fide-albums/points0406/ lista problemista prema bodovima u FIDE albumu 1914-danas]
* [http://pubweb.carnet.hr/usp/en/ Udruga šahovskih problemista]
==Izvori==
{{izvori}}
*http://www.ssobz.hr/rsp/marko_filipovic.pdf
[[Kategorija: Šah]]
| |||