Razlika između inačica stranice »Aerodinamički otpor«

Dodano 1.750 bajtova ,  prije 3 godine
m ({{wprojekt|energetika|Fakulteta strojarstva i brodogradnje}})
== Vrste aerodinamičkog otpora ==
Vrste otpora obično se dijele na sljedeće kategorije:
* [[:en:Parasitic_drag|Parazitski otpor]], koji se sastoji od
** otpor oblika
** otpor površinskog trenja
** interferirajućeg otpora
* [[:en:Lift-induced_drag|Otpor induciran uzgonom]]
* [[:en:Wave_drag|Valni otpor]] ([[aerodinamika]]) i [[:en:Wave-making_resistance|otpor valova]] (brodska [[hidrodinamika]]).
U letu, aerodinamički otpor induciran uzgonom je rezultat potrebe za održavanjem uzgonske sile, kako bi zrakoplov mogao zadržati visinu leta. Veći je na nižim visinama kada je potreban veći [[napadni kut krila]]. Što je brzina zrakoplova veća inducirani otpor je manji, no parazitski otpor je veći jer s ubrzanjem nastaje i jača udarna sila fluida, a i sam fluid se većom brzinom giba uz površine tijela ( u ovom slučaju krila zrakoplova). Daljnje povećanje brzine do transoničnih i supersoničnih režima povećava utjecaj valnog aerodinamičkog otpora. Svaka od ovih komponenta totalnog aerodinamičkog otpora mijenja se u odnosu prema drugima s obzirom na brzinu.
 
 
== Otpor induciran uzgonom ==
U aerodinamici otpor induciran uzognom je aerodinamička sila otpora koja nastaje kadgod gibajuće tijelo preusmjerava protok zraka koji nastrujava na njega. Pojava je tipična na krilima zrakoplova, a proporcionalna je [[Napadni kut krila|napdnom kutu krila]].{{Reflist|2}}
 
== Valni otpor ==
U [[Aeronautika|aeronautici]] valni otpor je komponenta aerodinamičkog otpora koja se pojavljuje na krilima i trupu zrakoplova ili na vrhovima lopatica propelera i projektila dok se isti gibaju pri transoničnim ili supersoničnim brzinama zbog prisutnosti udarnih valova. Valni otpor je ne ovisi o viskoznosti i obično se pojavljuje kao naglo i intenzivno povećanje otpora dok se tijelo približava [[Mach|kritičnom Machovom broju.]] Koncept [[Zvučni zid|zvučnog zida]] je izravna posljedica intezivnih i naglih povećanja valnog otpora.
 
Niz novih tehnika razvijenih tijekom i neposredno nakon Drugog svjetskog rata doveli su do drastičnog smanjenja veličine valnog otpora, a do ranih 1950-ih najnoviji borbeni zrakoplov mogli su doći do nadzvučnih brzina. Često riješenje problema valnog otpora je bilo korištenje [[strijela krila]].
 
== Opća formula ==
Otpor ovisi o svojstvima fluida i o veličini, obliku i brzini tijela. Jedan način da se izrazi je pomoću jednadžbe otpora:
 
<math>F_D=\frac{1}{2}\rho v^2 C_D A
 
 
</math>
 
gdje je:
 
<math>F_D
 
</math> sila otpora
 
<math>\rho
 
</math> gustoća fluida
 
<math>v
 
</math> relativna brzina gibanja tijela u fluidu
 
<math>C_D
 
 
</math> koeficijent aerodinamičkog otpora (broj bez jedinice)
 
<math>A
 
</math> površina poprečnog presjeka tijela.
 
Koeficijent aerodinamičkog otpora ovisi o obliku tijela i [[Reynoldsov broj|Reynoldsovom broju]].
 
Reynoldsov broj se računa pomoću formule
 
<math>R_e=\frac{vD}{\nu}
 
</math>
 
gdje je <math>D
 
</math> karakteristični promjer ili linearna dimenzija, a <math>\nu
 
</math> kinematička viskoznost fluida. Pri niskim vrijednostima <math>R_e
 
 
</math> koeficijent otpora ( <math>C_D
 
 
</math>) je proporcionalan brzini dok je pri visokim vrijednostima <math>R_e
 
</math> koeficijent otpora relativno konstantan.
 
{{Reflist|2}}
[[Kategorija:Aerodinamika]]
17

uređivanja