Vinogradarstvo: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 9:
 
Hrvatski Zakon o vinu svrstava prema vinskim odlikama vinove loze u skupine loza uzgoj kojih je preporučen, dopušten, privremeno dopušten ili zabranjen. U Hrvatskoj za pojedine podregije Pravilnikom o Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze preporučuje ukupno 92 [[kultivar]]a.<ref name="Hrvatska enciklopedija"/><ref>[http://www.zakon.hr/z/277/Zakon-o-vinu Zakon.hr] Zakon o vinu, pročišćeni tekst zakona NN 96/03, 25/09, 22/11, 55/11, 82/13, 14/14</ref>
 
U Hrvatskoj je pokrenut projekt Model revitalizacije autohtonih sorata vinove loze. Razlog je što se danas na globalnom svjetskom tržištu sve više traže specifični i autohtoni proizvodi jer baš oni postižu i sve bolju cijenu. Hrvatska je vrlo bogata autohtonim sortimentom vinove loze, ali su do danas mnoge od njih dovedene na rub izumiranja. U prošlosti su neke od tih sorata u prošlosti bile vrlo cijenjene, ali su zbog raznih razloga ne pod utjecajem čovjeka (poput propadanja vinograda uslijed pojave bolesti i štetnika podrijetlom iz Amerike) ili kao posljedica ljudskog čimbenka (orijentacija ka visokim prinosima u vrijeme socijalizma i dr.) te sorte gotovo su postupno nestale iz proizvodnje. Posljedica je da ih se danas uglavnom može naći sporadično, u mješovitim nasadima. Proizvođači danas malo znaju što i kako s tim sortama, te o njihovim gospodarskim i tehnološkim svojstvima vrlo slabo. Revitalizirati je teškog zbog nedostatka (kvalitetnog) sadnog materijala, zatim sorte vrlo uskog areala rasprostranjenosti i koje su se uzgajale na užim vinogradarskim područjima (često u vinorodnoj regiji Primorske Hrvatske) gdje je samo mali broj autohtonih sorata raširen u više vinogorja, zbog čega se autohtone sorte mora sustavno revitalizirati.<ref>[http://www.mps.hr/UserDocsImages/VIP/2003/Jasminka%20Karoglan%20Kontic%20-%20Model%20revitalizacije%20autohtonih%20sorata%20vinove%20loze.pdf Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske] Završno izvješće, Jasminka Karoglan Kontić, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu: Model revitalizacije autohtonih sorata vinove loze, 29. studenoga 2006. (pristupljeno 17. prosinca 2016.)</ref>
 
== Države s najvećim površinama vinograda u svijetu 2007.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=64733 Vinogradarstvo - Hrvatska enciklopedija]</ref> ==