Inačica od 1. prosinca 2016. u 19:59 uredi MaGaBot (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Botovi 57.780 edits m ispravak ← Starija izmjena		Inačica od 22. prosinca 2016. u 10:57 uredi ukloni ovu izmjenu Ceha (razgovor \| doprinosi) 5.106 edits →‎Starohrvatske crkve: Zahumlje nije (bar na duže vrijeme) držalo dijelove Imote. Hercegovina je. Oznaka: VisualEditor Novija izmjena →
Redak 110: # Nedavno su otkrivene dvije srednjovjekovne crkve ispod grada Mokroga kod Širokoga Brijega. U svom djelu [[O upravljanju carstvom]] taj grad spominje car [[Konstantin Porfirogenet]] 948./952 pod imenom Mokriskik, što je prof. Skok rastumačio kao Mokr'ski k(astron), Mokarski grad. U mokarskoj Podgradini našli su prof. [[Marko Vego]] i Dimitrije Sergejevski ostatke starih crkava, od kojih potječe prva iz 5. - 8. st., a druga iz 10. st. Kameni dijelovi ove zadnje crkve nose [[starohrvatska umjetnost\|starohrvatske urese]]. #U [[Cim]]u kod [[Mostar]]a na zaravanku zvanom Zdinje otkrio je poznati arheolog K. Patsch crkvu ranoga srednjega vijeka. Prema nađenim ulomcima oltarne pregrade sa starohrvatskim narodnim motivom tropletera i ova je crkva pripadala broju starohrvatskih crkvenih građevina. # U Gorici kod [[Imotski\|Imotskoga]] bila je u 10. st. podignuta crkva [[Sveti Stjepan\|sv. Stjepana]] i bogato urešena sa starohrvatskim tropleterom. Do druge polovice 10. st. Gorica je sa cijelom župom [[Imotski]] pripadala Bijeloj Hrvatskoj, ali je u trećoj četvrti toga stoljeća bila nakratko priključena Zahumlju ~~i u njegovu je sastavu ostala do turskoga zauzeća~~. Prvih godina turskoga vladanja crkva Sv. Stjepana u Gorici bila je zapuštena, ali ju je godine 1613 obnovio imotski franjevac Kunić. O tomu je on sam napisao natpis nad crkvenim vratima [[bosančica\|bosančicom]]: "Z' dopuštenjem čestitoga Czarra, i drughe Gospode Turske. Ja Stipan Kunich Imochianin pogradi i ponovi ovuh czarquu S. Stipana na 1613". I ova obnovljena crkva bila je u kasnijim stoljećima zapuštena i propala je. Novu crkvu Sv. Stjepana na starim temeljima, samo u manjem obujmu, podigao je godine 1856 fra [[Petar Bakula]], tadašnji upravitelj kapelanije Gorice. On je kod gradnje nove crkve uzidao jedan kameni ulomak sa starohrvatskim pleterom u vanjski zid apside, koji se i danas vidi. == Unutarnje poveznice ==

Humska zemlja: razlika između inačica