Sob: razlika između inačica

Sobovi su prekriveni gustim krznom, imaju kratke noge i rep. Dlakava njuška i malene uši spriječavaju gubitak topline. ŠirokaŠiroki i ravnaravni [[kopito|kopita]]papci su prilagođenaprilagođeni hodanju po snijegu. Težina ženki varira između 60 i 170 kilograma, dok su mužjaci malo krupniji i kod nekih podvrsta mogu težiti do 300 kilograma. Kod oba spola rastu rogovi<ref>[http://www.nps.gov/archive/bela/html/rangifer.htm Opis soba] na nps.gov {{eng oznaka}} Preuzeto 7. rujna 2012.</ref>. Rogovi su razgranati i zabačeni unatrag preko vrata, a potom se povijaju naprijed, račvaju se i nisu jednaki s obje strane, a brojni parošci se granaju u čudnim kutovima. Kod sobova koji žive na Skandinaviji rogovi starijih mužjaka otpadaju u studenom ili prosincu, mlađih mužjaka u rano proljeće, dok ih ženke zadržavaju tijekom cijele zime i otpadaju tek u ljeto. Pripitomljeni sobovi su teži i imaju kraće noge od svojih divljih rođaka.

Sobovi su [[preživači]] i imaju četvorodijelni [[želudac]]. Zimi se pretežito hrane [[lišaj]]em (''Cladonia rangiferina''), popularno prozvanim „sobovska mahovina“, do kojeg dolaze razgrtanjem snijega prednjim nogama. Ljeti se hrane lišćem [[vrba]] i [[breza]], kao i travama (šaš, rogoz). Međutim, poznato je da će pojesti i ptičja jaja, ribu [[jezerska zlatovčica|jezersku zlatovčicu]] i [[leming]]e koje ubiju svojim kopitimapapcima<ref>[http://www.fieldandstream.com/fieldstream/hunting/biggame/article/0,13199,490357,00.html Field & Stream - Dream Hunts: Caribou on the Move] {{eng oznaka}} Preuzeto 7. rujna 2012.</ref>.

Kopita sobova se adaptiraju u ovisnosti od godišnjeg doba. Ljeti, kada je [[tundra]] vlažna i meka, jastučići na kopitimapapcima postaju spužvasti kako bi osigurali dodatno trenje prilikom kretanja. Zimi, jastučići se skupljaju i zatežu, otkrivajući rub kopitapapaka koji je tvrd i koji tada služi za razbijanje leda i smrznutog snijega, spriječavajući proklizavanje i omogućujući pronalaženje hrane ispod snijega.

* '''R. t. buskensis'''<ref> [[Peter Grubb (zoolog)|Grubb, P.]] (16 November 2005). Wilson, D. E.; Reeder, D. M, eds. [http://www.bucknell.edu/msw3/browse.asp?id=14200328 Mammal Species of the World] (3rd ed.). Johns Hopkins University Press. ISBN 978-0-8018-8221-0. OCLC 62265494.</ref> ([http://www.itis.gov/servlet/SingleRpt/SingleRpt?search_topic=TSN&search_value=180701Millais, 1915.]) živi u Rusiji i susjednim regijama.

* '''R. t. caboti''' (G. M. Allen, 1914)<ref>Grubb, Peter (2005). "[http://www.vertebrates.si.edu/msw/mswcfapp/msw/taxon_browser.cfm?msw_id=12727 Rangifer tarandus]". Smithsonian: National Museum of Natural History. Retrieved 15 January 2014.</ref><ref>Banfield je 1961. odbio ovu klasifikaciju. Usprkos tome, Geist i ostali smatraju ju valjanom.</ref><ref>Geist, V. (2007). "Defining subspecies, invalid taxonomic tools, and the fate of the woodland caribou". Rangifer 27 (4). doi:[http://dx.doi.org/10.7557%2F2.27.4.315 10.7557/2.27.4.315]</ref><ref> Grubb, P. (16 November 2005). Wilson, D. E.; Reeder, D. M, eds. [http://www.bucknell.edu/msw3/browse.asp?id=14200328 Mammal Species of the World] (3rd ed.). Johns Hopkins University Press. ISBN 978-0-8018-8221-0. OCLC 62265494.</ref>