Sob: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Removing Link GA template (handled by wikidata) |
Super članak, samo sobovi nisu kopitari nego su papkari. Oznake: VisualEditor mobilni uređaj m.wiki |
||
Redak 29:
== Odlike ==
Sobovi su prekriveni gustim krznom, imaju kratke noge i rep. Dlakava njuška i malene uši spriječavaju gubitak topline.
Životni vijek im je od prosječnih 4,5 do maksimalnih 13 godina.
Sobovi su [[preživači]] i imaju četvorodijelni [[želudac]]. Zimi se pretežito hrane [[lišaj]]em (''Cladonia rangiferina''), popularno prozvanim „sobovska mahovina“, do kojeg dolaze razgrtanjem snijega prednjim nogama. Ljeti se hrane lišćem [[vrba]] i [[breza]], kao i travama (šaš, rogoz). Međutim, poznato je da će pojesti i ptičja jaja, ribu [[jezerska zlatovčica|jezersku zlatovčicu]] i [[leming]]e koje ubiju svojim
Sjevernoamerički sobovi mogu trčati brzinom od 80 kilometara na sat i prijeđu 5.000 kilometara godišnje. Također su dobri plivači, te neće oklijevati preplivati širu rijeku ili veće jezero.
Sob je jedini [[sisavac]] na svijetu koja vidi, i ljudima nevidljivu, [[ultraljubičasta|ultraljubičastu]] svjetlost.<ref>[http://www.adn.com/article/caribou-perceive-uv-light-dim-arctic-night Caribou perceive UV light in the dim Arctic night] {{eng oznaka}} Preuzeto 9. rujna 2014.</ref><ref>[http://www.adn.com/article/arctic-migration-caused-caribou-see-uv Arctic migration caused caribou to see in UV] {{eng oznaka}} Preuzeto 9. rujna 2014.</ref>
Redak 38:
[[slika:Caribou_Thelon_River_1978.jpg|mini|<center>Krdo grenlandskih sobova na rijeci [[Thelon]], [[Nunavut]] (Kanada)]]
Sobovi imaju noseve posebno prilagođene na hladan arktički zrak. Prilikom udisaja, nosna školjka povećava površinu unutar nozdrva te se termoregulacijom zagrijava hladan zrak prije no što uđe u pluća, a voda od izdahnutog zraka se kondenzira, ostajući zarobljena u ustima soba. Ova voda vlaži suhi zrak koji životinja udiše i vjerojatno ga apsorbira u krv preko sluzokože jednjaka.
Kopita sobova se adaptiraju u ovisnosti od godišnjeg doba. Ljeti, kada je [[tundra]] vlažna i meka, jastučići na
Krzno soba ima dva zaštitna sloja, gust i vunast omotač, te vanjsku dužu dlaku koja je šuplja i ispunjena zrakom.
Redak 61:
* '''Arktički sob''' (''R. tarandus eogroenlandicus'') je izumrla podvrsta. Živjela je do 1900. godine na istočnom Grenlandu.
* '''[[Sob otoka kraljice Charlot]]''' (''Rangifer tarandus dawsoni'') je izumrla podvrsta koja je nekada nastanjivala otok Graham, jedan od otoka kraljice Charlot koja pripadaju zapadnoj kanadskoj pokrajini [[Britanska Kolumbija|Britanskoj Kolumbiji]].
* '''R. t. buskensis'''<ref>
* '''R. t. caboti''' (G. M. Allen, 1914)<ref>Grubb, Peter (2005). "[http://www.vertebrates.si.edu/msw/mswcfapp/msw/taxon_browser.cfm?msw_id=12727 Rangifer tarandus]". Smithsonian: National Museum of Natural History. Retrieved 15 January 2014.</ref><ref>Banfield je 1961. odbio ovu klasifikaciju. Usprkos tome, Geist i ostali smatraju ju valjanom.</ref><ref>Geist, V. (2007). "Defining subspecies, invalid taxonomic tools, and the fate of the woodland caribou". Rangifer 27 (4). doi:[http://dx.doi.org/10.7557%2F2.27.4.315 10.7557/2.27.4.315]</ref><ref>
* '''Osbornov karibu''' (''R. t. osborni'') nastanjuje Britansku Kolumbiju, Kanada.
* '''R. t. pearsoni''' nastanjuje ruski otok Novu Zemlju.
|